Uvod
Kada govorimo o šteti, većina ljudi odmah pomisli na imovinsku, odnosno materijalnu štetu – troškove popravke automobila nakon saobraćajne nesreće, izgubljenu zaradu ili uništenu imovinu. Međutim, postoje situacije kada šteta nije vidljiva u novčanom smislu, ali ostavlja duboke i trajne posljedice na život pojedinca. To su slučajevi nematerijalne štete – fizičkih i duševnih bolova, straha, naruženosti ili povrede ugleda.
Nematerijalna šteta je posebna kategorija koju zakonodavac tretira s posebnim oprezom. Za razliku od materijalne, ona se ne može izmjeriti računima i brojkama, ali se može ublažiti pravičnom novčanom naknadom. Ovim člankom pojašnjava se zakonska osnova, vrste nematerijalne štete i način na koji sud odlučuje o visini naknade.
Zakonska osnova
Zakon o obligacionim odnosima – Član 200
(1) Za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade materijalne štete kao i u njenom odsustvu.
(2) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, kao i o visini njene naknade, sud će voditi računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.
Ovaj član jasno propisuje da se naknada nematerijalne štete može dosuditi nezavisno od naknade materijalne štete – dakle, i kada imovinska šteta ne postoji. Sud odlučuje u skladu s okolnostima slučaja i principom pravičnosti.
Šta je nematerijalna šteta?
Nematerijalna šteta podrazumijeva povredu prava i dobara ličnosti koja se ne mogu izraziti kroz finansijski gubitak, ali nanose bol, patnju i duševne tegobe. To mogu biti i trajne posljedice (npr. invaliditet) i prolazna stanja (npr. strah nakon nesreće).
Cilj naknade nije da se neko „obogati“ ili da dobije više od onoga što bi bilo pravično, već da se oštećenoj osobi pruži određena satisfakcija i ublaži osjećaj nepravde.
Vrste nematerijalne štete
Član 200 ZOO navodi nekoliko oblika nematerijalne štete za koje se može tražiti pravična naknada:
1. Fizički bolovi
Bolovi uzrokovani povredama tijela ili zdravlja. Mogu biti:
- intenzivni i dugotrajni (npr. kod teških povreda),
- blaži i prolazni (npr. kod lakših povreda).
Visina naknade zavisi od jačine i trajanja bolova.
2. Duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti
Radi se o trajnim ili dugotrajnim posljedicama koje značajno utiču na svakodnevni život – smanjena pokretljivost, invaliditet, trajna oštećenja zdravlja.
3. Duševni bolovi zbog naruženosti
Ova kategorija obuhvata slučajeve kada povreda ili bolest ostave vidljive tragove na tijelu ili licu, što može izazvati nelagodu, sram ili poteškoće u socijalnim odnosima.
4. Povreda ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti
Ovdje spadaju situacije kada neko bude uvrijeđen, klevetan, nezakonito lišen slobode ili mu na drugi način budu povrijeđena lična prava.
5. Duševni bolovi zbog smrti bliske osobe
Pravo na naknadu imaju članovi uže porodice – bračni partner, djeca, roditelji, a u nekim slučajevima i drugi bliski srodnici.
6. Strah
Naknada se može dosuditi i za pretrpljeni strah – pod uslovom da je bio jak i da je trajao određeno vrijeme. Sud cijeni i da li je strah imao trajne posljedice na psihičko stanje oštećenog.
Kako sud određuje visinu naknade?
Za razliku od materijalne štete, gdje se šteta mjeri u novčanim vrijednostima, kod nematerijalne štete sud mora donijeti ocjenu koja je po svojoj prirodi subjektivna, ali se vodi određenim kriterijima.
Prilikom odlučivanja sud cijeni:
- intenzitet i trajanje bolova i straha,
- značaj povrijeđenog dobra (zdravlje, život, ugled, sloboda),
- cilj naknade – ublažavanje posljedica povrede, a ne sticanje koristi,
- okolnosti konkretnog slučaja (dob oštećenog, težina povrede, trajanje liječenja i dr.).
Orijentacioni kriteriji Vrhovnog suda FBiH
Da bi se obezbijedila ujednačenost u dosuđivanju naknada, Vrhovni sud Federacije BiH donio je orijentacione kriterije za visinu naknade nematerijalne štete. Ovi kriteriji nisu obavezujući kao zakon, ali služe sudovima kao smjernice za pravično odmjeravanje iznosa.
👉 Detaljnije objašnjenje kriterija, kao i pregled tipičnih orijentacionih iznosa, biće predmet posebnog članka – a ovdje je važno znati da sud u svakom slučaju vodi računa o individualnim okolnostima i da nema automatskog određivanja naknade.
Zaključak
Naknada nematerijalne štete predstavlja važan institut građanskog prava koji ima za cilj da ublaži posljedice povreda ličnih dobara. Iako novac ne može u potpunosti nadoknaditi bol, strah ili gubitak bliske osobe, pravična novčana satisfakcija pruža oštećenom osjećaj pravde i priznanje pretrpljene patnje.
Svaki slučaj je specifičan, pa sud cijeni okolnosti i odlučuje u skladu s principima pravičnosti i društvene svrhe naknade.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade nematerijalne štete.