Izgradnja elektroenergetskih objekata, naročito dalekovoda visokog napona, predstavlja infrastrukturni interes od opšteg značaja. Međutim, u praksi se vrlo često dešava da se takvi objekti grade na privatnom zemljištu bez provedenog postupka eksproprijacije i bez isplate pravične naknade vlasnicima, što dovodi do ozbiljnih povreda prava vlasništva.
Ovakve situacije u pravnoj teoriji i sudskoj praksi označavaju se kao faktička (de facto) eksproprijacija. Vlasnici zemljišta često nisu svjesni da imaju pravo na naknadu, sudsku zaštitu i utvrđivanje povrede svojih imovinskih prava.
U ovom članku pojašnjavamo:
- šta znači izgradnja dalekovoda na privatnom zemljištu,
- kada nastaje faktička eksproprijacija,
- koja su prava vlasnika zemljišta,
- kako se ostvaruje naknada štete.
Šta podrazumijeva izgradnja dalekovoda na privatnom zemljištu?
Dalekovodi su elektroenergetski objekti koji se sastoje od:
- stubova (betonskih ili metalnih),
- provodnika (žica),
- zaštitnog pojasa ispod i oko dalekovoda.
U praksi, elektroprivrede, elektroprenos ili drugi investitori često:
- postavljaju stubove na privatnim parcelama,
- provode vodove iznad privatnog zemljišta,
- uspostavljaju zaštitne koridore u kojima je zabranjena ili ograničena gradnja, sadnja i korištenje zemljišta.
Iako se formalno ne oduzima vlasništvo, vlasnik faktički gubi mogućnost slobodnog raspolaganja svojom nekretninom, što predstavlja ozbiljno zadiranje u pravo vlasništva.
Pravo vlasništva kao ustavna i konvencijska kategorija
Pravo vlasništva zaštićeno je:
- Ustavom Bosne i Hercegovine,
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 1. Protokola br. 1),
- entitetskim zakonima o stvarnim pravima i eksproprijaciji.
Svako ograničenje ili oduzimanje prava vlasništva mora ispuniti tri uslova:
- da je u javnom interesu,
- da je propisano zakonom,
- da je praćeno pravičnom naknadom.
Ako bilo koji od ovih elemenata izostane – naročito naknada – dolazi do nezakonite intervencije u pravo vlasništva.
Šta je faktička eksproprijacija?
Faktička eksproprijacija postoji kada država, javno preduzeće ili nosilac javnih ovlaštenja, bez formalne odluke o eksproprijaciji, u javnom interesu, trajno ili dugoročno ograniči korištenje privatne imovine, a vlasniku ne isplati naknadu.
Kod dalekovoda, to se najčešće manifestuje kroz:
- postavljanje stubova bez saglasnosti vlasnika,
- trajno zauzimanje dijela parcele,
- zabranu gradnje ili sadnje u zaštitnom pojasu,
- smanjenje tržišne vrijednosti nekretnine.
Sudovi su u brojnim predmetima zauzeli stav da faktičko stanje ima prednost nad formalnim, odnosno da nije presudno da li je eksproprijacija formalno provedena, već da li je vlasnik faktički lišen punog uživanja svoje imovine.
Dalekovodi i zaštitni pojas – skriveni problem za vlasnike
Poseban problem predstavlja zaštitni pojas dalekovoda, koji može iznositi i više desetina metara sa obje strane provodnika, u zavisnosti od naponskog nivoa.
U tom pojasu vlasniku zemljišta je često zabranjena gradnja objekata, ograničena poljoprivredna proizvodnja, onemogućeno parcelisanje ili prodaja zemljišta po punoj cijeni.
Iako se vlasništvo formalno ne briše iz zemljišnih knjiga, ekonomska vrijednost i funkcionalnost zemljišta značajno su umanjeni, što sudska praksa sve češće prepoznaje kao osnov za dosuđivanje novčane naknade.
Pravo na naknadu kod faktičke eksproprijacije
Vlasnik zemljišta ima pravo da zahtijeva:
- naknadu za trajno zauzeti dio parcele,
- naknadu za umanjenje tržišne vrijednosti preostalog dijela zemljišta,
- naknadu izgubljene dobiti,
Naknada se određuje prema:
- tržišnoj vrijednosti nekretnine,
- stepenu ograničenja prava vlasništva,
- trajanju intervencije.
Ako investitor (najčešće elektroprivreda) ne želi dobrovoljno riješiti pitanje naknade, vlasniku stoji na raspolaganju tužba za utvrđenje faktičke eksproprijacije i zahtjev za isplatu pravične naknade, kao i eventualno zahtjev za naknadu štete po drugim osnovama.
Česte greške vlasnika zemljišta
U praksi se često susrećemo sa sljedećim problemima:
- vlasnici misle da „ništa ne mogu učiniti“,
- potpisuju nepovoljne sporazume bez adekvatne analize,
Zbog toga je važno da se svaki slučaj analizira individualno, uz uvid u:
- zemljišnoknjižno stanje,
- katastarske podatke,
- tehničku dokumentaciju dalekovoda,
- preliminarna vještačenja,
- relevantnu sudsku praksu.
Izgradnja dalekovoda na privatnom zemljištu bez provedenog postupka eksproprijacije predstavlja ozbiljno zadiranje u pravo vlasništva i u mnogim slučajevima dovodi do faktičke eksproprijacije.
Vlasnici zemljišta nisu dužni trpjeti trajna ograničenja bez naknade, bez obzira na to koliko je vremena prošlo od izgradnje dalekovoda i drugih energetskih objekata. Pravo na pravičnu naknadu je zakonom i međunarodnim standardima zaštićeno pravo.
Ako se dalekovod nalazi na vašem zemljištu ili utiče na njegovo korištenje, preporučuje se da potražite stručni pravni savjet i na vrijeme zaštitite svoja imovinska prava.