Smrt bliske osobe, pored emotivnog tereta, gotovo uvijek otvara i niz pravnih pitanja. Jedno od najvažnijih među njima jeste kako se dijeli imovina ostavioca i na koji način se provodi ostavinski postupak. U Federaciji Bosne i Hercegovine ostavinski postupak predstavlja formalni pravni proces kojim se utvrđuje ko su nasljednici, šta čini ostavinu i na koji način se imovina prenosi na nove vlasnike.
Iako se često doživljava kao „puka formalnost“, ostavinski postupak u praksi može biti jednostavan, ali i izuzetno složen, naročito kada postoje sporovi među nasljednicima, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, dugovi ostavioca ili neusklađeni podaci u zemljišnim knjigama i katastru.
Ovaj vodič objašnjava kako funkcioniše ostavinski postupak u FBiH, ko ga pokreće, koliko traje, koji su troškovi i koje probleme nasljednici najčešće susreću.
Šta je ostavinski postupak
Ostavinski postupak je vanparnični sudski postupak kojim se, nakon smrti fizičkog lica, utvrđuju:
- identitet nasljednika,
- sastav ostavine (imovina i dugovi),
- način raspodjele imovine,
- prava i obaveze nasljednika.
Cilj postupka je donošenje rješenja o nasljeđivanju, koje predstavlja osnov za sticanje i upis prava vlasništva na nasljednike i za dalje raspolaganje imovinom.
Ko pokreće ostavinski postupak i kada
Formalno gledano, ostavinski postupak pokreće sud po službenoj dužnosti nakon što dobije smrtovnicu iz matične knjige umrlih. U praksi, međutim, postupak često ne započne automatski ili se značajno odgađa.
Zbog toga nasljednici mogu sami podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka.
Ne postoji strogi zakonski rok u kojem se mora pokrenuti postupak, ali je preporučljivo da se to učini što prije, naročito ako ostavinu čine nekretnine, bankovni računi ili imovina koja zahtijeva hitno upravljanje.
Nadležnost suda i uloga notara
U Federaciji BiH, ostavinski postupak formalno vodi općinski sud, ali se u velikom broju slučajeva povjerava notarima kao sudskim povjerenicima.
Notar tada:
- zakazuje ostavinsku raspravu,
- poziva nasljednike,
- prikuplja izjave i dokumentaciju,
- sastavlja zapisnik i rješenje o nasljeđivanju
Ko se smatra nasljednikom
Nasljednici mogu biti:
- zakonski nasljednici,
- testamentarni nasljednici.
Zakonski nasljednici su lica koja nasljeđuju po osnovu zakona, ako ne postoji testament ili ako testament ne obuhvata svu imovinu.
Testamentarni nasljednici su lica koja je ostavilac odredio testamentom.
Jedno lice može biti i zakonski i testamentarni nasljednik u isto vrijeme, zavisno od sadržaja testamenta.
Redovi nasljeđivanja u FBiH
Zakon o nasljeđivanju FBiH predviđa tri osnovna nasljedna reda:
Prvi nasljedni red
Djeca ostavioca i bračni partner nasljeđuju na jednake dijelove.
Drugi nasljedni red
Ako nema djece, nasljeđuju roditelji ostavioca i bračni partner.
Treći nasljedni red
Ako nema ni djece ni roditelja, nasljeđuju braća, sestre i njihovi potomci.
Udaljeniji srodnici dolaze u obzir samo ako nema bližih nasljednika.
Koliko traje ostavinski postupak
Trajanje zavisi od:
- broja nasljednika,
- postojanja spora,
- urednosti dokumentacije,
- ažurnosti suda ili notara.
Jednostavni predmeti mogu biti okončani za 1–3 mjeseca.
Složeniji predmeti mogu trajati i više godina.
Šta ako se nasljednici ne slažu
Ako među nasljednicima postoji spor o pravu na nasljeđivanje, valjanosti testamenta, načinu diobe imovine,
notar ili sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke da spor riješe u parničnom postupku.
Nakon okončanja parnice, ostavinski postupak se nastavlja.
Parnični spor može se voditi radi:
- utvrđenja prava vlasništva,
- pobijanja testamenta,
- povrede nužnog dijela,
- poništaja ugovora o doživotnom izdržavanju.
Takvi sporovi često traju dugo i značajno odgađaju okončanje ostavine.
Naknadno pronađena imovina
Ako se nakon okončanja ostavinskog postupka pronađe nova imovina, pokreće se dopunski ostavinski postupak.
To se često dešava kod starih bankovnih računa, naknadno otkrivenih parcela, imovine u inostranstvu i slično.
Kako se provodi rješenje o nasljeđivanju
Nakon što rješenje o nasljeđivanju postane pravosnažno, nasljednici moraju:
- podnijeti zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišne knjige,
- izvršiti promjene u katastru,
- prenijeti vlasništvo nad vozilima,
- obavijestiti banke.
Bez ovog koraka, nasljednici formalno ne postaju vlasnici imovine.