Kada je neko trajno povrijeđen, najveći dio odštetnog zahtjeva obično ne otpada na bol i strah nego na novac koji taj čovjek više neće zaraditi i na troškove koje će ubuduće imati.
Odluke Vrhovnog suda Federacije BiH koje slijede pokazuju gdje je granica između onoga što sud priznaje i onoga što odbija. Uz svaki pravni stav prenesen je i izvod iz obrazloženja odluke, kako je objavljen u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH.
Izgubljena zarada se mora dokazati, procjena nije dovoljna
IZGUBLJENA ZARADA JE MATERIJALNA ŠTETA I ONA SE MORA DOKAZIVATI U SVAKOM KONKRETNOM SLUČAJU.
Iz obrazloženja:
Naknada štete po odredbi člana 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) dosuđuje se povrijeđenom koji zbog potpune ili djelimične nesposobnosti za rad gubi zaradu, a tužiteljica ni tokom postupku, a ni u žalbi nije pružila ni jedan dokaz da gubi neku zaradu, niti da joj je ta zarada manja zbog posljedica povrijeđivanja. Po odredbi člana 195. stav 2. ZOO dosuđuje se naknada materijalne štete, a ona se mora dokazati u svakom konkretnom slučaju, pa svakako ne može predstavljati prosječnu mjesečnu platu koja se isplaćuje u Federaciji BiH, kako je to tužiteljica tražila, a sada u reviziji smatra da joj shodno stepenu tjelesnog oštećenja pripada 45% od prosječne plate u Federaciji BiH. Prvostepeni sud je provedenim dokazom, vještačenjem po vještaku medicinske struke, utvrdio da je tužiteljica šest mjeseci nakon povrijeđivanja bila potpuno sposobna obavljati svoju profesiju frizera uz uloženi napon od oko 3 do 5 % od uobičajenog, no tužiteljica ničim ne dokazuje da joj je zbog toga zarada manja.
Vrhovni sud FBiH, Rev–683/04 od 06.12.2005. godine. Bilten 1/2006.
Isto vrijedi i za izmaklu korist. Mogućnost zarade nije zarada.
DA BI OSNOVANO MOGAO OSTVARITI PRAVO NA NAKNADU IZMAKLE KORISTI OŠTEĆENI U POSTUPKU MORA DOKAZATI IZMAKLI DOBITAK KOJI SE MOGAO OSNOVANO OČEKIVATI PREMA REDOVNOM TOKU STVARI ILI POSEBNIM OKOLNOSTIMA, TAKO DA ZA OSTVARIVANJE NAKNADE ŠTETE SA OSNOVA IZMAKLE KORISTI NIJE DOVOLJNO SAMO POSTOJANJE MOGUĆNOSTI OSTVARIVANJA KORISTI, VEĆ I NAMJERA I IZVJESNOST OSTVARIVANJA KORISTI.
Vrhovni sud FBiH, 070-0-Rev-09-001190 od 01.04.2010. godine. Bilten 1/2010.
Zarada nije samo plata iz radnog odnosa
Poljoprivrednik, zanatlija ili neko ko radi na svom nema platnu listu, pa se često pretpostavi da nema ni izgubljenu zaradu. Vrhovni sud je taj stav odbacio i postavio širu definiciju.
OŠTEĆENIKU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE U VIDU IZGUBLJENE ZARADE AKO ZBOG NESPOSOBNOSTI ZA RAD IZAZVANE POVREDOM NIJE U MOGUĆNOSTI OSTVARITI ONU MATERIJALNU KORIST OD POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI KOJU BI IZVJESNO OSTVARIO DA NIJE NASTUPILA NESPOSOBNOST ZA RAD.
Iz obrazloženja:
Pri tome oštećeni ima pravo na naknadu štete zbog gubitka zarade bez obzira na to da li je poljoprivrednu djelatnost obavljao kao dopunsku djelatnost ili kao osnovnu djelatnost. Zaradom u smislu citirane odredbe Zakona o obligacionim odnosima smatra se svaka materijalna korist koja se postiže radom. Prema tome, oštećeniku pripada pravo na naknadu štete po osnovu izgubljene zarade, ako zbog nesposobnosti za rad prouzrokovane povredom nije bio u mogućnosti ostvariti onu materijalnu korist koju bi izvjesno ostvario da nije nastupila nasposobnost za rad. Po ocjeni ovog suda naknadom izgubljene zarade samo u visini nadnice angažovanog radnika dosuđenoj u nižestepenom postupku tužitelj ne može ostvariti potpunu naknadu, niti se njegova materijalna situacija može dovesti u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (član 190. i 195. Zakona o obligacionim odnosima).
Vrhovni sud FBiH, Rev–512/05 od 13.06.2006. godine. Bilten 1/2007.
Sud je u tom predmetu preinačio nižestepene presude i dosudio rentu u visini koju je utvrdio vještak poljoprivredne struke, umjesto puke nadnice radnika koji bi bio angažovan umjesto povrijeđenog.
Tuđa njega i pomoć pripada i kada je pruža porodica
Uobičajen prigovor osiguravajućih društava glasi da oštećeni nije imao troška, jer ga njeguje supruga ili djeca. Taj prigovor ne prolazi.
OŠTEĆENI IMA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZA TUĐU NJEGU I POMOĆ I UKOLIKO MU JE TA POMOĆ PRUŽENA BESPLATNO OD STRANE ČLANOVA NJEGOVE PORODICE.
Vrhovni sud FBiH, 70 0 P 000319 09 Rev od 08.03.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Kada nema računa ni cjenovnika, visinu sud može odmjeriti sam.
KAD SUD ODLUČUJE O VISINI NAKNADE ŠTETE PREMA SVOJOJ OCJENI U SMISLU ČLANA 127. ZPP-a TADA U POGLEDU VISINE ŠTETE NE PRIMJENJUJE PRAVILO O TERETU DOKAZIVANJA.
Iz obrazloženja:
Troškovi tuđe njege i pomoći su materijalni troškovi nastali za one usluge oštećenom licu koje omogućavaju zadovoljenje njegovih osnovnih bioloških potreba ako navedene potrebe ne može sam zadovoljiti usljed invalidnosti. Tačno je da na okolnosti cijene tih materijalnih troškova tužiteljica nije provodila dokaze (npr. potvrdu ili cjenovnik odgovarajuće ustanove koja pruža ovaj vid usluga), međutim visinu te štete, zbog njene prirode nije moguće izraziti sasvim preciznim mjerilima, odnosno mogla bi se utvrditi samo sa nesrazmjernim teškoćama. Po mišljenju i ovog suda, drugostepeni sud je u smislu čl. 127. ZPP, prema svom ličnom iskustvu, općem životnom iskustvu, te pravilima logičkog mišljenja, visinu odmjerio adekvatno stvarnom stanju troškova usluga mjesečno nemedicinskog lica u skladu sa obimom tuđe njege i pomoći koju je potrebno ukazati pet sati dnevno tužiteljici (po 400 KM), koja je starosne dobi preko 67 godina. Ta naknada rezultat je logičnog odmjeravanja koja omogućava zadovoljenje njezinih osnovnih bioloških potreba (uzimanje hrane, oblačenje i svlačenje, lična higijena, vršenje redovnih fizioloških potreba, kretanje uz pomoć osoba odnosno invalidskih pomagala).
Vrhovni sud FBiH, 58 0 P 043889 13 Rev od 21.11.2014. godine. Bilten 2015.
Slobodna ocjena suda ne zamjenjuje dokazivanje osnova
DOKAZANOST OSNOVA TUŽBENOG ZAHTJEVA, ODNOSNO PRAVA NA NAKNADU ŠTETE, NEOPHODAN JE PREDUSLOV DA BI SUD MOGAO VISINU TE ŠTETE UTVRDITI PO SVOJOJ SLOBODNOJ OCJENI, UZ ISPUNJENJE DALJIH USLOVA PROPISANIH ZA TAKAV NAČIN KVANTIFIKACIJE VISINE ZAHTJEVA, DA SE VISINA ŠTETE NE MOŽE UTVRDITI ILI BI SE MOGLA UTVRDITI SAMO S NESRAZMJERNIM TEŠKOĆAMA.
Iz obrazloženja:
Dakle, osnovni kriterij za određivanje naknade štete je stvarna šteta koja nastaje oštećenoj osobi, odnosno stvarni dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima. Apstraktna ili teoretska mogućnost da oštećeni ostvari dobitak nije osnov za naknadu štete sa stanovišta odredbe člana 189. stav 3. ZOO. Suprotno revizijskom prigovoru, do primjene odredbe člana 127. ZPP dolazi samo u situaciji kada sud utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, ali da se njena kvantifikacija ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim teškoćama. U konkretnoj parnici tužiteljica prije svega nije dokazala osnov svog zahtjeva, odnosno da joj pripada pravo na naknadu štete sa naslova izgubljene koristi, kao preduslov da sud eventualno kvantificira štetu po svojoj ocjeni (u konkretnom slučaju visina štete, pod uslovom dokazanosti osnova zahtjeva, mogla se utvrditi adekvatnim vještačenjem).
Vrhovni sud FBiH, 18 0 P 007619 18 Rev 2 od 17.05.2021. godine. Bilten 2021.
Izmjena već dosuđene rente
Renta se dosuđuje uz klauzulu rebus sic stantibus, što znači da se može mijenjati ako se okolnosti znatnije promijene. Ali predmet u kojem se traži povećanje nije prilika da se ponovo otvara ono što je već pravomoćno riješeno.
ZA DONOŠENJE ODLUKE O IZMJENI DOSUĐENE RENTE OD ODLUČNOG ZNAČAJA JE RASPRAVITI I UTVRDITI DA LI SU SE I U ČEMU ZNATNIJE PROMIJENILE OKOLNOSTI NA OSNOVU KOJIH JE DONESENA PRIJAŠNJA ODLUKA O PLAĆANJU RENTE. U SPORU ZA POVEĆANJE RANIJE DOSUĐENE RENTE TUŽENI NE MOŽE S USPJEHOM ISTICATI PRIGOVORE KOJIMA OSPORAVA PRAVILNOST RANIJEG UTVRĐENJA PRAVA NA RENTU.
Iz obrazloženja:
U skladu sa odredbom člana 196. ZOO-a visina rente se određuje pod klauzulom „rebus sic stantibus“, što znači da sud može na zahtjev oštećenog za ubuduće povećati rentu ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donošenja ranije odluke. Dakle, za donošenje odluke o izmjeni dosuđene rente od odlučnog značaja je raspraviti i utvrditi da li su se i u čemu znatnije promijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena prijašnja odluka o plaćanju rente. Prvostepeni sud u obrazloženju svoje odluke utvrđuje da je tužitelju renta u ranijim presudama utvrđena na osnovu razlike visine plaće kopača na dobijanju uglja i penzije koju tužitelj prima. Istovremeno nižestepeni sudovi u predmetnoj parnici za povećanje ranije dosuđene rente dosuđuju tužitelju štetu u obliku rente osnovom okolnosti koje nisu bile činjenična osnova za donošenje prijašnje odluke, što je u suprotnosti sa odredbom člana 196. ZOO-a. Stoga, budući da se navedene ranije odluke o povećanju dosuđene rente temelje na zaradi koju bi tužitelj ostvario na radnom mjestu kopača na dobijanju uglja, to sudovi nisu mogli odlučiti o tužbenom zahtjevu uzimajući u obzir plaću kopača na pripremi i iskopu uglja.
Vrhovni sud FBiH, 70 0 Rs 000525 10 Rev od 08.09.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Izgubljeno izdržavanje nakon smrti bliske osobe
Kod smrtnog ishoda, članovi porodice koje je poginuli izdržavao imaju pravo na naknadu izgubljenog izdržavanja. Prigovor da udovica ima svoja primanja ili da je sposobna za rad nije relevantan.
ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA NAKNADU ŠTETE ZBOG IZGUBLJENOG IZDRŽAVANJA OSOBI KOJU JE POGINULI IZDRŽAVAO (SUPRUGA), NIJE ODLUČNO IMA LI TA OSOBA SREDSTVA ZA ŽIVOT, ODNOSNO JE LI SPOSOBNA ZA RAD, VEĆ JE ODLUČNO DA LI JU JE POGINULI IZDRŽAVAO ILI NIJE.
Vrhovni sud FBiH, 68 0 P 019234 18 Rev od 21.03.2019. godine. Bilten 2019.
Česta pitanja
Imam utvrđeno tjelesno oštećenje od 40%. Da li mi pripada automatski dio prosječne plate? Ne. Vrhovni sud je izričito odbio takav način obračuna. Izgubljena zarada je materijalna šteta i dokazuje se u svakom konkretnom slučaju.
Poljoprivrednik sam i nemam platnu listu. Da li mogu tražiti izgubljenu zaradu? Možete. Zaradom se smatra svaka materijalna korist koja se postiže radom, bez obzira je li djelatnost osnovna ili dopunska.
Njeguje me supruga besplatno nakon saobraćajne nezgode. Da li ima osnova za naknadu? Ima. Pravo na naknadu za tuđu njegu i pomoć postoji i kada je pomoć pružena besplatno od članova porodice.
Nemam račune za njegu. Da li će zahtjev biti odbijen? Ne nužno. Kada se visina ne može utvrditi ili bi se utvrdila samo s nesrazmjernim teškoćama, sud je odmjerava po slobodnoj ocjeni. Osnov, međutim, morate dokazati.
Renta koju primam više ne pokriva stvarnu štetu. Da li mogu tražiti povećanje? Možete, ako su se okolnosti znatnije promijenile u odnosu na one iz ranije odluke. Novi postupak se cijeni prema tim okolnostima, a ne ponovnim preispitivanjem osnova.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete.
Kontakt telefon: 061 641 424 Email: [email protected] Adresa: Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla