Radnik koji se povrijedi na poslu redovno pretpostavi da mu naknada od poslodavca pripada zato što je povreda priznata kao povreda na radu. Sudska praksa pokazuje da su to dva odvojena pitanja sa odvojenim uslovima.
Ovdje su prikupljeni stavovi Vrhovnog suda Federacije BiH sa doslovnim izvodima iz obrazloženja, onako kako su objavljeni u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH.
Opšti pregled prava i postupaka nalazi se u tekstu Povrede na radu u Federaciji BiH.
Priznata povreda na radu ne znači i odgovornost poslodavca
Ovo je najvažnija razlika u cijeloj oblasti.
ZAPOSLENIK KOJI JE POVRIJEĐEN NA RADU ILI U VEZI SA RADOM IMA U SVAKOM SLUČAJU PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA, ALI PRAVO NA NAKNADU ŠTETE OD SVOG POSLODAVCA IMA SAMO AKO JE ON ODGOVORAN ZA ŠTETU, ODNOSNO AKO POSTOJI OSNOV ODGOVORNOSTI NA STRANI POSLODAVCA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-09-000542, od 06.05.2010. godine. Bilten 1/2010.
Odluka se ticala vozača transportnog preduzeća koji je čekao utovar starog željeza, kada je pri rezanju otpada eksplodiralo zrno granate. Nižestepeni sudovi su našli objektivnu odgovornost poslodavca, uz obrazloženje da je transport opasna djelatnost i da je kamion opasna stvar. Vrhovni sud je taj zaključak ocijenio kao pogrešnu primjenu materijalnog prava, jer uzrok povrede nije bio u kamionu ni u transportu.
Dva osnova po kojima poslodavac odgovara
ZA ŠTETU NA RADU PO ODREDBAMA ČLANA 154. STAV 1. ZOO POSLODAVAC ODGOVARA ZAPOSLENIKU AKO JE ŠTETA POSLJEDICA PROPUSTA U ZAŠTITI NA RADU ILI NEKOJ DRUGOJ PROTUPRAVNOJ RADNJI POSLODAVCA, A ZA ŠTETU PO ODREDBAMA ČLANA 154. STAV 2. ZOO POSLODAVAC ODGOVORA U SLUČAJU KADA JE ŠTETA NASTALA U VEZI SA OPASNOM STVARI, ODNOSNO OPASNOM DJELATNOŠĆU.
Iz obrazloženja:
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužitelj je povrijeđen vraćajući se sa posla kod tuženog pred zgradom u kojoj je stanovao, na način što se okliznuo na ledu i pao. Pravilno ocjenjuje drugostepeni sud da se na utvrđeni način nastala povreda smatra povredom na radu u smislu člana 23. stav 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, jer je prouzrokovana na način propisan stavom 1. člana 23., na redovnom putu od mjesta rada do stana. Međutim, za štetu koju zaposlenik pretrpi na radu ili u vezi sa radom poslodavac odgovara po općim propisima obligacionog prava (član 85. Zakona o radu). Za štetu na radu po odredbama člana 154. stav 1. ZOO poslodavac odgovara zaposleniku ako je šteta posljedica propusta zaštite na radu kao sastavnog dijela organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a za štetu po odredbama člana 154. stav 2. ZOO bez svoje krivice poslodavac odgovara u slučaju kada je šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću kojom se bavi. Kako je uzrok pada tužitelja led na putu u javnoj upotrebi, taj uzrok se ne može dovesti u vezu sa odgovornošću poslodavca, zbog čega poslodavac tuženi ne odgovara za štetu koju trpi tužitelj, kako pravilno ocjenjuju nižestepeni sudovi.
Vrhovni sud FBiH, broj: Rev–1172/05, od 03.10.2006. godine. Bilten 1/2007.
Pad na ledu na putu kući je, dakle, povreda na radu u smislu propisa o penzijskom osiguranju, a poslodavac za nju ne odgovara.
Šta se smatra povredom na radu
Pojam je širi od povrede na samom radnom zadatku.
TJELESNA POVREDA KOJU JE OŠTEĆENI, KAO PROFESIONALNI VOJNIK, ZADOBIO IGRAJUĆI FUDBAL NA POLIGONU ZA OBUKU, ZAGRIJAVAJUĆI SE NA TAJ NAČIN ZA NASTAVNI SAT, FIZIČKI TRENING, PREDSTAVLJA POVREDU NA RADU.
Vrhovni sud FBiH, broj: 70 0 Rs 000174 09 Rev, od 08.02.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Rješenje PIO veže parnični sud
Praktično najvažniji stav za pripremu predmeta, i onaj koji najčešće bude previđen.
PARNIČNI SUD JE VEZAN KONAČNIM I PRAVOSNAŽNIM RJEŠENJEM NADLEŽNE ZAJEDNICE PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA U POGLEDU UTVRĐENJA DA JE GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA RAD TUŽITELJA POSLJEDICA BOLESTI, PA U PARNIČNOM POSTUPKU NE MOŽE KAO O PRETHODNOM PITANJU UTVRĐIVATI DA LI JE GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA RAD TUŽITELJA POSLJEDICA POVREDE NA RADU ILI PROFESIONALNE BOLESTI.
Iz obrazloženja:
Kako je pravomoćnim rješenjem Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine tužitelju priznato pravo na invalidsku penziju zbog bolesti, osnovom Nalaza, ocjene i mišljenja Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Sektor za ocjenjivanje radne sposobnosti, koju tužitelj i ostvaruje, da izvan ovoga ostvarenog prava tužitelju u odnosu na tuženog ne pripada pravo na naknadu tražene materijalne štete zbog izgubljene zarade u traženom periodu, i da stoga nema pravne mogućnosti za utvrđenje da je gubitak radne sposobnosti prouzročen iz nekih drugih razloga, konkretno povredom na radu.
Vrhovni sud FBiH, broj: 33 0 P 004309 09 Rev, od 29.03.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Ako je u upravnom postupku utvrđeno da je invalidnost posljedica bolesti, parnica za naknadu štete zbog povrede na radu unaprijed nema izgleda. Ispravljanje se traži u upravnom postupku, dok je to još moguće.
Doprinos radnika smanjuje naknadu
KADA JE TUŽITELJ U DUŽEM VREMENSKOM PERIODU (4 GODINE) RADIO KAO RUKOVAOC MAŠINE, BIO UPOZNAT SA PRAVILNIM NAČINOM RADA NA MAŠINI, A NE RADI SE O NAROČITO KOMPLIKOVANOJ MAŠINI U SITUACIJI KADA TUŽITELJ DOŽIVI POVREDU NA RADU, RADEĆI NA TOJ MAŠINI, ON SE U PARNIČNOM POSTUPKU POKRENUTOM NJEGOVOM TUŽBOM RADI NAKNADE ŠTETE OD POSLODAVCA NE MOŽE SA USPJEHOM POZIVATI NA ČINJENICU DA GA JE POSLODAVAC RASPOREDIO NA RAD NA MAŠINI ZA KOJU SE TRAŽI ŠKOLSKA SPREMA KOJU ON NIJE POSJEDOVAO.
Iz obrazloženja:
Prije štetnog događaja, tužitelj je četiri godine neprekidno radio na istom radnom mjestu, bio je upoznat sa pravilnim radom na mašini i bio je upoznat da na toj mašini istovremeno rade dva radnika, rukovaoc i pomoćnik. On kao rukovaoc te mašine imao je pomoćnika koga je sam neposredno prije štetnog događaja oslobodio od rada na mašini (poslao da skuha kafu jer je slijedila pauza). Tužitelj je od strane nadređenih lica bio više puta upozoravan na nepravilan rad na kružnoj pili. Pored toga ne radi se o naročito komplikovanoj mašini koja bi zahtijevala izuzetne vještine za rad na istoj. Ovakav prigovor revizije mogao bi biti osnovan da se povreda tužitelja na kružnoj pili dogodila prvih dana kada je tužitelj počeo da radi na istoj, ali prigovor iz gore navedenih razloga nije osnovan u situaciji kada se povreda tužitelja dogodila nakon četiri godine neprekidnog rada na toj mašini.
Vrhovni sud FBiH, broj: 36 0 P 002943 11 Rev, od 28.02.2013. godine. Bilten 2013.
Nedostatak propisane stručne spreme, dakle, sam po sebi ne prebacuje odgovornost na poslodavca kada je radnik godinama obavljao isti posao.
Zaštita radnog odnosa nakon povrede
Zabrana otkaza za vrijeme privremene nesposobnosti važi samo u određenim slučajevima.
POSLODAVAC MOŽE OTKAZATI ZAPOSLENIKU UGOVOR O RADU ZA VRIJEME DOK TRAJE NJEGOVA PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD ZBOG BOLESTI, OSIM U SLUČAJU TAKVE SPRIJEČENOSTI KOJU JE PROUZROKOVALA POVREDA NA RADU ILI PROFESIONALNA BOLEST.
Iz obrazloženja:
Odredbom člana 64. stav 1. Zakona o radu određeno je da zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Odredbom člana 65. stav 1. Zakona o radu propisano je da povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa.
Vrhovni sud FBiH, broj: 65 0 P 050087 12 Rev, od 12.03.2013. godine. Bilten 2013.
Zastara
NA ZASTARJELOST ZAHTJEVA ZA ISPLATU NAKNADE ŠTETE SA OSNOVA POVREDE NA RADU PRIMJENJUJU SE ODREDBE ČLANA 376. ZOO.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-06-000400, od 08.05.2007. godine. Bilten 1/2010.
Više o računanju rokova nalazi se na stranici Zastara naknade štete.
Šta iz ovoga slijedi
Prijava povrede na radu i zahtjev za naknadu štete su dva odvojena postupka sa različitim uslovima. Prvi otvara prava iz zdravstvenog i invalidskog osiguranja. Drugi traži dokaz da poslodavac odgovara.
Odgovornost poslodavca počiva na propustu u zaštiti na radu ili na tome da se poslodavac bavi opasnom djelatnošću iz koje je povreda proizašla. Uzročna veza se utvrđuje prema stvarnom uzroku povrede, a ne prema djelatnosti poslodavca uopšteno.
Nalaz i rješenje organa penzijskog i invalidskog osiguranja imaju presudan značaj. Ako u njima stoji da je invalidnost posljedica bolesti, parnica protiv poslodavca gubi osnov. Zbog toga se pažnja usmjerava na upravni postupak, prije nego što rješenje postane pravosnažno.
Doprinos radnika sud cijeni prema dužini rada na istim poslovima, upozorenjima koja je dobijao i složenosti posla.
Česta pitanja
Da li mi pripada naknada od poslodavca zato što je povreda priznata kao povreda na radu? Ne pripada automatski. Vrhovni sud je zauzeo stav da radnik ima prava iz zdravstvenog i invalidskog osiguranja u svakom slučaju, a naknadu štete od poslodavca samo ako postoji osnov njegove odgovornosti.
Da li je pad na putu do kuće povreda na radu? Jeste, po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada se dogodi na redovnom putu od mjesta rada do stana. Poslodavac za takvu povredu ne odgovara ako je uzrok izvan njegovog radnog procesa.
Da li poslodavac odgovara zato što se bavi opasnom djelatnošću? Samo ako je povreda nastala u vezi sa tom opasnom djelatnošću. Sama registrovana djelatnost preduzeća nije dovoljna.
Da li poslodavac može dati otkaz dok sam na bolovanju? Može, ako je bolovanje zbog bolesti. Ne može, ako je privremena nesposobnost posljedica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Da li mi se ugovor na određeno pretvara u ugovor na neodređeno ako sam na bolovanju zbog povrede na radu? Ne pretvara se. Ugovor prestaje istekom vremena na koji je sklopljen, a dalje korištenje bolovanja to ne mijenja.
Da li sud u parnici može utvrditi da je moja invalidnost posljedica povrede na radu, ako u rješenju PIO stoji da je zbog bolesti? Ne može. Parnični sud je vezan konačnim i pravosnažnim rješenjem nadležnog organa penzijskog i invalidskog osiguranja.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete.
Kontakt telefon: 061 641 424 Email: [email protected] Adresa: Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla