Tužbe protiv Federacije, kantona i općine redovno propadaju iz istog razloga. Šteta je nesporna, ali ne postoji propis po kojem bi je baš taj organ morao naknaditi.
Odluke Vrhovnog suda Federacije BiH pokazuju gdje granica prolazi. Uz svaki stav prenesen je i doslovan izvod iz obrazloženja, onako kako je objavljen u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH.
Šta se smatra nezakonitim i nepravilnim radom
Član 172. ZOO je osnov većine ovih predmeta. Vrhovni sud je pojam odredio šire nego što ga tumače prvostepeni sudovi.
NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD TREBA SHVATITI KAO PONAŠANJE SUPROTNO ZAHTJEVU KOJI BI U JAVNOM INTETRESU VALJALO OSTVARITI NORMALNIM OBAVLJANJEM SLUŽBE ILI DJELATNOSTI, ODNOSNO KAO ONAJ RAD KOD KOGA POSTOJI ZNAČAJNO ODSTUPANJE OD UOBIČAJENOG POSTUPANJA, PRI ČEMU NIJE NEOPHODNO POSTOJANJE „VOLJE ILI PRISTANKA NA NANOŠENJE ŠTETE TREĆIM LICIMA“. SADAŠNJA SUBJEKTIVNA KONCEPCIJA ODGOVONROSTI DRŽAVE, ENTITETA ILI KANTONA ZA NEZAKONIT ILI NEPRAVILAN RAD SUDA SUPROTNA JE NAČELU PRAVNE DRŽAVE I JAVNOG INTERESA.
Iz obrazloženja:
S druge strane, uspostavljanje objektivne odgovornosti države za svaku štetu koja iz djelovanja njenih tijela može nastati pojedincima, po mišljenju ovog suda, predstavlja također drugu krajnost, koja je sa pravno-političkog i praktičnog stanovišta takođe neodrživa i prestroga. Stoga se pogrešna primjena prava ili neadekvatna ocjena dokaza, pod uslovom savjesnog obavljanja sudijske dužnosti, u pravilu može i treba sankcionisati jedino podnošenjem pravnih lijekova, a ne podnošenjem tužbi za naknadu štete. Ukoliko bi se prihvatilo da sudije moraju uvijek biti u pravu u svojim odlukama narušilo bi se načelo o nezavisnosti i samostalnosti sudova i dovelo u pitanje nesmetano obavljanje sudijske dužnosti, odnosno nesmetano ostvarivanje pravosuđa. Ovaj revizijski sud je mišljenja da bi uzor za rješenje ovog problema trebalo potražiti u uporednom pravu i pravu Evropske unije.
Vrhovni sud FBiH, broj: 65 0 Ps 077856 11 Rev, od 25.12.2012. godine. Bilten 2013.
Sud u istoj odluci upućuje na praksu Suda Evropske unije i na uslove odgovornosti postavljene u predmetu Frankovich.
Propust policije da zaštiti mjesto događaja
PROPUST NADLEŽNIH POLICIJSKIH SNAGA DA NA ODGOVARAJUĆI NAČIN ZAŠTITE RASKRSNICU NA KOJOJ JE TUŽITELJ ZADOBIO TJELESNU POVREDU USLIJED AKATA NASILJA ZASNIVA ODŠTETNU ODGOVORNOST KANTONA I USLIJED NEPRAVILNOG RADA NJEGOVOG ORGANA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 70 0 P 000261 09 Rev, od 17.02.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Oštećeni je gubitak oka zadobio kada je grupa navijača nakon fudbalske utakmice kamenovala vozilo u kojem se nalazio, na raskrsnici udaljenoj nekoliko stotina metara od stadiona. Organ kantona je unaprijed bio obaviješten o utakmici i sačinio je plan obezbjeđenja.
Teroristički akti
ODGOVORNOST FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA ŠTETU NASTALU USLIJED TERORISTIČKIH AKATA JE IZVORNA, PRIMARNA I NEPOSREDNA, TAKO DA ONA POSTOJI NEOVISNO O TOME DA LI JE ŠTETNIK POZNAT, DOSTUPAN ORGANIMA GONJENJA, KRIVIČNO GONJEN ILI OGLAŠEN KRIVIM.
Iz obrazloženja:
Za nastalu štetu uslijed terorističkih akata u smislu člana 180. ZOO Federacija BiH odgovara po principu društvene solidarnosti i pravičnosti prema žrtvama nasilja i terora. Ta odgovornost je izvorna, primarna i neposredna, tako da ona postoji neovisno o tome je li štetnik poznat, dostupan organima gonjenja, krivično gonjen ili oglašen krivim. Za postojanje odštetne odgovornosti Federacije BiH po članu 180. ZOO odlučno je samo pod kojim okolnostima je došlo do štetnog događaja, odnosno da li je riječ o aktu nasilja ili terora. To znači da se u odnosu na Federaciju BiH ne mogu primijeniti zastarni rokovi iz člana 377. ZOO, već rokovi iz člana 376. ZOO.
Vrhovni sud FBiH, broj: 53 0 P 001538 09 Rev, od 22.02.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Posljedica je dvostruka. Nepoznat izvršilac ne oslobađa Federaciju, a rok se računa po općem pravilu, bez pozivanja na duži rok za štetu iz krivičnog djela.
Mine
MINA PREDSTAVLJA OPASNU STVAR, PA PROPUST IMAOCA TE STVARI DA UKLONI IZVOR OPASNOSTI NASTANKA ŠTETE KOJA POTIČE OD TE STVARI ČINI ISTOG OBJEKTIVNO ODGOVORNIM ZA NAKNADU ŠTETE. SMATRA SE DA ŠTETA POTIČE OD OPASNE STVARI, IZUZEV AKO SE DOKAŽE DA TA STVAR NIJE PROUZROKOVALA ŠTETU.
Iz obrazloženja:
Štetni događaj, povodom kojeg je zasnovana predmetna parnica, dogodio se na taj način što je prvotužitelj u njivi, koja je vlasništvo njegovog oca, nagazio na minsko-eksplozivno sredstvo koje je tokom rata postavljeno od strane pripadnika Armije BiH, a koje nije uklonjeno tokom vojnog razminiranja koje je krajem 1995. godine vršeno od strane pripadnika Armije BiH. Suprotno pravnom rezonovanju revidenta, i ovaj sud je mišljenja da postoji odgovornost Federacije BiH za štetu od eksplozije mine koja je posljedica propusta u obavljenom vojnom deminiranju područja na kojem je Armija BiH u toku rata postavila mine.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001228, od 07.10.2008. godine. Bilten 2/2008.
Odvođenje civila u logore
Tri stava iz iste odluke određuju cijeli pristup ovoj vrsti predmeta.
NEMATERIJALNA ŠTETA PROUZROKOVANA ZA VRIJEME RATA PROTIVZAKONITIM ODVOĐENJEM CIVILA U LOGORE ILI NJIHOVIM DRUGIM PROTIVZAKONITIM ZATVARANJEM NE MOŽE SE SMATRATI RATNOM ŠTETOM.
NEMATERIJALNU ŠTETU KOJU JE GRAĐANINU PROTIVZAKONITIM ODVOĐENJEM U LOGORE ILI DRUGIM PROTIVZAKONITIM ZATVARANJEM U TOKU RATNOG PERIODA, NA PODRUČJU FEDERACIJE BIH POD KONTROLOM HVO ILI ARMIJE BIH, PROUZROKOVAO PRIPADNIK ORUŽANIH SNAGA, DUŽNA JE NAKNADITI FEDERACIJA BIH, OSIM AKO DOKAŽE DA JE U DATIM OKOLNOSTIMA PRIPADNIK ORUŽANIH SNAGA POSTUPAO ONAKO KAKO JE TREBALO.
S OBZIROM DA NISU DONESENI POSEBNI PROPISI KOJIMA BI DRŽAVA BIH ILI NJEN ENTITET FEDERACIJA BIH, NA NAČELIMA DRUŠTVENE SOLIDARNOSTI, RAVNOMJERNOG SNOŠENJA JAVNOG TERETA TE PRAVIČNOG I BRZOG OBEŠTEĆENJA, REGULISALA PITANJE OBEŠTEĆENJA GRAĐANA ZA ŠTETE IZ RATNOG PERIODA, TO SE U POSTUPCIMA ZA NAKNADU TAKVE NEMATERIJALNE ŠTETE IMAJU PRIMJENITI OPĆA PRAVILA ODŠTETNOG PRAVA SADRŽANA U ODREDBAMA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA. TA ŠTETA DOSUĐUJE SE, U PRAVILU, U JEDNSTVENOM IZNOSU PRAVIČNE NAKNADE, A PRI ODMJERAVANJU NJENE VISINE IMAJU SE PRIMJENITI KRITERIJI PROPISANI ODREDBOM ČLANA 200. ZOO.
Iz obrazloženja:
Država ima pozitivnu obavezu da svakome ko je žrtva hapšenja i pritvora plati naknadu i ta je obaveza apsolutna, a to pravo zavisi isključivo o utvrđenju da li je riječ o nezakonitosti lišavanja slobode. Valja pomenuti, da država BiH, a ni tuženi entitet, Federacija BiH, nije na ideji solidarnosti utvrdila i donijela posebne propise o naknadi štete iz vremena ratnog perioda kojima se ustanovljava odšteta na načelima društvene solidarnosti ravnomjernog snošenja javnog tereta te pravičnog i brzog obeštećenja neovisno o tome da li je štetnik utvrđen, krivično gonjen ili oglašen krivim. Međutim, posljedice nedostatka propisa koje treba da donese zakonodavna vlast, a pogotovo kada zakon utvrđuje određeno pravo, ne mogu snositi građani, a kako je to izrazio Ustavni sud BiH u više svojih odluka. Kod takve situacije, u nedostatku zakonske regulative o visini obeštećenja za štetu kao što je predmetna, sudovima jedino ostaje primjena čl. 200. ZOO, ako utvrde da okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične naknadu.
Vrhovni sud FBiH, broj: 68 0 P 001956 11 Rev, od 15.11.2011. godine. Bilten 1-2/2012.
Šta nije ratna šteta
Pojam ratne štete je uži nego što ga tumače tužene strane, i to je često odlučujuće.
NE RADI SE O RATNOJ ŠTETI UKOLIKO JE TUŽIOČEVA PORODIČNA KUĆA MOBILISANA TOKOM RATA ZA POTREBE ARMIJE R BIH, KOJA JE PORED TE KUĆE ZA VRIJEME RATA I IZVOĐENJA BORBENIH DEJSTAVA POSTAVILA TENK, USLIJED ČIJEG JE DJELOVANJA PORODIČNA KUĆA POSTALA STATIČKI NESTABILNA I FIZIČKI OŠTEĆENA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-06-000265, od 26.02.2008. godine. Bilten 2/2008.
OŠTEĆENJA PARCELA KOJA SU NASTALA PRILIKOM DEMONTAŽE PRIVREMENIH VOJNIH OBJEKATA U TOKU 1997. GODINE, SAGRAĐENIH OD STRANE ARMIJE BIH U PERIODU 1994. 1995. GODINA, NE MOGU SE SMATRATI RATNOM ŠTETOM.
Vrhovni sud FBiH, broj: 70 0 P 000110 09 Rev, od 01.02.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
Kada odgovornost ne postoji
Uz odluke koje otvaraju put stoje i one koje ga zatvaraju, i njih treba poznavati prije podnošenja tužbe.
NE POSTOJI PRAVNI OSNOV PO KOME BI OPĆINA ODGOVARALA ZA ŠTETU NA NEPOKRETNOJ IMOVINI NEKOG LICA NASTALU PLJAČKOM I PALJENJEM OD STRANE NEPOZNATIH UČINILACA ZA VRIJEME RATA, A I KASNIJE, AKO OPĆINA TU NEKRETNINU NIJE STAVILA POD SVOJU UPRAVU.
Iz obrazloženja:
Tužena za konkretnu štetu ne može odgovarati po općim propisima o naknadi štete tj. po odredbama Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) po principu subjektivne odgovornosti (član 154. stav 1. ZOO), jer je nesporno da su štetu počinila treća nepoznata lica. Za nastalu štetu ne može odgovarati ni po principu objektivne odgovornosti (član 154. stav 3. i 172. ZOO), odnosno po odredbama člana 308. tada važećeg Zakona o državnoj upravi, tj. za nezakonit ili nepravilan rad svojih organa uprave, jer njeni organi niti su mogli, a ni bili dužni spriječiti ovakvu štetu, bez obzira da li se ona smatra ratnom štetom ili pak štetom nastalom nakon prestanka ratne opasnosti.
Vrhovni sud FBiH, broj: 53 0 Ps 001409 07 Rev, od 02.09.2008. godine. Bilten 2/2008.
OPĆINA NE MOŽE ODGOVARATI ZA ŠTETU NA STAMBENOM OBJEKTU SRUŠENOM USLJED RATNIH DEJSTAVA ZA VRIJEME RATA.
Vrhovni sud FBiH, broj: Rev–706/04, od 12.01.2006. godine. Bilten 1/2006.
NADLEŽNI ORGAN NIJE ODGOVORAN ZA OŠTEĆENJA STANA UKOLIKO SE RADI O STANU U ZGRADI KOJA JE IZGORJELA U RATU KAO POSLJEDICA RATNIH DJELOVANJA (VIŠA SILA).
Vrhovni sud FBiH, broj: 46 0 P 005210 19 Rev, od 11.02.2020. godine. Bilten 2020.
OBJEKTIVNA ODŠTETNA ODGOVORNOST OPĆINE NE MOŽE SE ZASNOVATI NA ČINJENICI DA JE ONA BILA NARUČILAC RADOVA TOKOM KOJIH JE IZVOĐAČ KORISTIO SVOJ EKSPLOZIVNI MATERIJAL, A PO ZAVRŠETKU RADOVA NEUPOTRIJEBLJENI EKSPLOZIVNI MATERIJAL PROPUSTIO UNIŠTITI, ŠTO JE BILO U UZROČNOJ VEZI SA ŠTETNIM DOGAĐAJEM KOJI SE DESIO SEDAM GODINA NAKON OKONČANJA RADOVA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001563, od 25.10.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
POZIVANJE NA SLUŽENJE VOJNOG ROKA ILI SAMO SLUŽENJE VOJNOG ROKA NE MOŽE SE SMATRATI ŠTETNOM RADNJOM, KAO ŠTO NI OKOLNOST DA SE DUŠEVNA BOLEST KOD TUŽITELJA ISPOLJILA ZA VRIJEME SLUŽENJA VOJNOG ROKA, SAMA PO SEBI, NE MOŽE ZASNOVATI ODŠTETNU ODGOVORNOST FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, UKOLIKO TA BOLEST NIJE PROUZROKOVANA ODNOSOM NADLEŽNIH PREMA OŠTEĆENOM ZA VRIJEME SLUŽENJA VOJNOG ROKA ILI NEKOM TRAUMOM ODNOSNO STRESNOM SITUACIJOM ZA KOJU BI ODGOVARALA FEDERACIJA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 39 0 P 002222 14 Rev, od 10.07.2014. godine. Bilten 2014.
Neosnovan pritvor
U SPOROVIMA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG NEOSNOVANOG PRITVARANJA PRIMJENJUJE SE ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU KOJI JE U PRIMJENI U VRIJEME OKONČANJA KRIVIČNOG POSTUPKA, A NE ZAKON KOJI JE BIO U PRIMJENI U VRIJEME LIŠAVANJA SLOBODE, JER SE OSNOVANOST LIŠAVANJA SLOBODE OCJENJUJE PREMA KRAJNJEM ISHODU KRIVIČNOG POSTUPKA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 70 0 P 000995 10 Rev, od 27.09.2011. godine. Bilten 1-2/2011.
DUŠEVNI BOLOVI ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE PREDSTAVLJAJU JEDINSTVEN VID ŠTETE KOJI OBUHVATA SVE ŠTETNE POSLJEDICE NEMATERIJALNE ŠTETE VEZANE ZA LIČNOST OŠTEĆENOG PROISTEKLE ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE (POVREDE UGLEDA, ČASTI, SLOBODE ILI PRAVA LIČNOSTI), PA SE ZA OVU ŠTETU DOSUĐUJE JEDAN IZNOS NAKNADE. NEOSNOVANO LIŠENI SLOBODE IMA PRAVO DA ZAHTIJEVA I NAKNADU ŠTETE ZA PRETRPLJENE DUŠEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA ŽIVOTNE AKTIVNOSTI KAD JE ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE DOŠLO DO NARUŠAVANJA NJEGOVOG ZDRAVLJA, KAO I DA ZAHTIJEVA NAKNADU ŠTETE ZA PRETRPLJENI STRAH, AKO NJEGOVA JAČINA I TRAJANJE TO OPRAVDAVAJU.
Vrhovni sud FBiH, odluka od 03.11.2008. godine. Bilten 2/2008.
Pravo, međutim, pretpostavlja da je lice bilo u pritvoru.
ŠTETA ZBOG NEOSNOVANOG LIŠENJA SLOBODE UVIJEK POTIČE IZ NEOPRAVDANOG PRITVORA, PA UKOLIKO TUŽITELJ NIJE BIO U PRITVORU TO MU NE PRIPADA NAKNADA ŠTETE PO OSNOVU ODREDBE ČLANA 439. STAV 1. A) ZKP.
Iz obrazloženja:
Pravo na naknadu štete po navedenoj zakonskoj odredbi postiže se ispunjenjem slijedećih kumulativnih uslova: prvo, da je osoba koja zahtijeva naknadu štete bila u pritvoru i drugo, da je pritvor bio neopravdan, pri čemu je pritvor neopravdan ukoliko nije došlo do pokretanja krivičnog postupka ili je postupak obustavljen ili je pravomoćnom presudom osoba oslobođena od optužbe ili je optužba odbijena.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001068, od 08.05.2008. godine. Bilten 2/2008.
Zastara kod odgovornosti organa
ZASTARJELOST ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ OSNOVA ODGOVORNOSTI PRAVNOG LICA ZA ŠTETU KOJU SU PROUZROKOVALI NJEGOVI ORGANI U VRŠENJU ILI U VEZI SA VRŠENJEM SVOJIH FUNKCIJA OCJENJUJE SE PREMA PRAVILIMA MATERIJALNOG PRAVA SADRŽANIM U ODREDBAMA ČLANA 376. ZOO. DUŽI ROK ZASTARJELOSTI ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE SADRŽAN U ODREDBAMA ČLANA 377. ZOO BI SE MOGAO PRIMJENITI SAMO ZA SLUČAJ DA JE ŠTETA PROUZROKOVANA KRIVIČNIM DJELOM ODGOVORNOG LICA ORGANA ZA ČIJI RAD ODGOVARA PRAVNO LICE.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001760, od 24.02.2009. godine. Bilten 1/2010.
Šta iz ovoga slijedi
Prvo pitanje je koji organ i po kojem propisu odgovara. Federacija, kanton i općina imaju različite nadležnosti, a tužba protiv pogrešnog nivoa vlasti se odbija bez ulaženja u osnovanost.
Kod ratnih šteta odlučuje priroda štetne radnje. Šteta od borbenih dejstava ostaje izvan opšteg režima odgovornosti. Šteta od protivzakonitog zatvaranja, mobilizacije objekta ili propusta u deminiranju u taj pojam ne ulazi.
Kod terorističkih akata nepoznat izvršilac ne oslobađa Federaciju, a rok se računa po članu 376. ZOO.
Kod neosnovanog pritvora mjerodavan je zakon koji važi u vrijeme okončanja krivičnog postupka.
Odgovornost za rad sudova Vrhovni sud tumači usko. Pogrešna primjena prava se otklanja pravnim lijekovima, a osnov za naknadu štete postoji kod značajnog odstupanja od uobičajenog postupanja.
Česta pitanja
Da li općina odgovara za kuću koja je srušena u ratu? Ne odgovara. Vrhovni sud je zauzeo stav da za štetu na stambenom objektu srušenom usljed ratnih dejstava općina ne može odgovarati.
Da li mogu tražiti naknadu ako je izvršilac terorističkog akta nepoznat? Možete. Odgovornost Federacije BiH po članu 180. ZOO je izvorna, primarna i neposredna i postoji bez obzira na to da li je štetnik poznat.
Da li se šteta od mine smatra ratnom štetom? Prema navedenoj odluci, odgovornost postoji kada je šteta posljedica propusta u obavljenom vojnom deminiranju područja na kojem su mine postavljene.
Da li je odvođenje u logor ratna šteta? Nije. Vrhovni sud je zauzeo stav da se nematerijalna šteta zbog protivzakonitog odvođenja civila u logore ne može smatrati ratnom štetom, pa se primjenjuju opšta pravila odštetnog prava.
Da li mogu tužiti državu zbog pogrešne presude? Sud je stao na stanovište da se pogrešna primjena prava ili neadekvatna ocjena dokaza, uz savjesno obavljanje sudijske dužnosti, otklanja pravnim lijekovima. Osnov za naknadu štete traži značajno odstupanje od uobičajenog postupanja.
Da li mi pripada naknada ako sam bio krivično gonjen, a nisam bio u pritvoru? Po osnovu neosnovanog lišenja slobode ne pripada. Vrhovni sud je zauzeo stav da šteta zbog neosnovanog lišenja slobode uvijek potiče iz neopravdanog pritvora.
Napomena o izvoru
Pravni stavovi i izvodi iz obrazloženja preneseni su iz Biltena sudske prakse Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, brojevi 2003 do 2021. Imena i inicijali stranaka, nazivi općina i brojevi upravnih akata izostavljeni su.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete.
Kontakt telefon: 061 641 424 Email: [email protected] Adresa: Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla