Uvod
Materijalna šteta je najčešći oblik štete s kojim se građani i privredna društva susreću. Nastaje kada neko svojim postupkom ili propustom prouzrokuje gubitak u tuđoj imovini – bilo uništavanjem, oštećenjem ili umanjenjem vrijednosti stvari, bilo propuštanjem ostvarivanja prihoda koji bi se inače mogao ostvariti.
Za razliku od nematerijalne štete, koja se odnosi na bol, strah i duševne tegobe, materijalna šteta se mjeri u novcu i može se precizno dokazivati računima, procjenama i vještačenjem. Upravo zato zakonodavac predviđa jasna pravila o tome kako se ona nadoknađuje.
Zakonska osnova
Zakon o obligacionim odnosima – član 185
Član 185.
(1) Odgovorno lice dužno je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.
(2) Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, odgovorno lice dužno je za ostatak štete dati naknadu u novcu.
(3) Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće ili kad sud smatra da nije nužno da to učini odgovorno lice, sud će odrediti da ono isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime naknade štete.
(4) Sud će dosuditi oštećeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako okolnosti datog slučaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja.
Ovim članom propisana su dva osnovna načina naknade:
- Vraćanje u prijašnje stanje – npr. popravka oštećene stvari.
- Naknada u novcu – kada vraćanje nije moguće ili nije dovoljno.
Šta je materijalna šteta?
Materijalna šteta obuhvata svaki gubitak u imovini oštećenog. Ona se najčešće pojavljuje u dva oblika:
- Stvarna šteta (damnum emergens) – umanjenje postojeće imovine.
- Primjer: troškovi liječenja, popravka automobila, uništenje stvari.
- Izmakla korist (lucrum cessans) – dobitak koji bi oštećeni ostvario da nije bilo štetne radnje.
- Primjer: izgubljena zarada zbog bolovanja, nemogućnost korištenja vozila za posao.
Ova podjela je važna jer se u postupku naknade moraju posebno dokazivati i stvarna šteta i izmakla korist.
Načini naknade materijalne štete
1. Vraćanje u prijašnje stanje
Ovo je primarni oblik naknade. Ako je moguće, oštećenik ima pravo da zahtijeva vraćanje stvari u stanje u kojem je bila prije nastanka štete.
- Primjer: popravka automobila umjesto isplate novca.
2. Naknada u novcu
Ako vraćanje nije moguće ili nije dovoljno, sud dosuđuje naknadu u novcu. To može biti:
- vrijednost uništene stvari,
- troškovi potrebni za nabavku nove stvari,
- iznos izgubljene zarade.
3. Kombinovani model
Ponekad je moguće djelimično vratiti stvar u prijašnje stanje, a za preostali dio nadoknaditi novcem.
Kako se dokazuje materijalna šteta?
Za razliku od nematerijalne, materijalna šteta se mora jasno i konkretno dokazati. Najčešći dokazi su:
- računi i fakture,
- vještačenja procjenitelja i sudskih vještaka,
- ugovori i poslovna dokumentacija,
- medicinska i finansijska dokumentacija kod izmakle koristi.
Sud odlučuje na osnovu kombinacije dokaza, a teret dokazivanja je uglavnom na strani oštećenog.
Posebni slučajevi materijalne štete
1. Saobraćajne nesreće
Najčešći izvor materijalne štete. Oštećeni ima pravo na naknadu troškova popravke vozila, šlep službe, liječenja i drugih direktnih izdataka.
2. Povrede na radu
Radnici imaju pravo na naknadu troškova liječenja i izgubljene zarade zbog nesposobnosti za rad. Poslodavac ili osiguravajuće društvo odgovaraju prema zakonu.
3. Odgovornost za opasne stvari i djelatnosti
Kod štete nastale od opasnih stvari (npr. mašine, vozila) odgovornost je stroža i ne traži se krivica, već samo postojanje uzročne veze.
Načelo potpune naknade
Jedno od temeljnih pravila obligacionog prava jeste da je štetnik dužan nadoknaditi potpunu štetu. To znači da oštećeni ima pravo da bude stavljen u imovinsko stanje kakvo bi imao da nije bilo štetne radnje – ni bolje, ni lošije.
Sud je pritom dužan voditi računa i o pravičnosti, kako ne bi došlo do prekomjerne naknade ili neopravdanog bogaćenja oštećenog.
Postupak ostvarivanja prava
- Utvrđivanje štete – dokumentovanje i prikupljanje dokaza.
- Obraćanje osiguravajućem društvu ili štetniku – podnošenje zahtjeva.
- Pregovori i mirno rješenje – pokušaj vansudske nagodbe.
- Sudski postupak – ako dogovor nije moguć, pokreće se tužba radi naknade štete.
Zaključak
Materijalna šteta je najopipljiviji oblik štete jer direktno pogađa imovinu i finansijski položaj oštećenog. Zakon jasno propisuje da se ona nadoknađuje vraćanjem u prijašnje stanje ili u novcu, uvijek vodeći računa o načelu potpune i pravične naknade.
Pravovremeno reagovanje, dokumentovanje i stručna pravna pomoć ključni su za uspješno ostvarivanje prava.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade materijalne štete.