Uvod

Naknada štete je jedno od ključnih pitanja obligacionog prava. U većini slučajeva odgovornost za štetu zasniva se na krivici, što znači da oštećeni mora dokazati da je šteta nastala namjerno ili nepažnjom štetnika. Međutim, postoje i situacije u kojima je dovoljno da se šteta dogodila u vezi s određenom stvari ili djelatnošću, bez potrebe dokazivanja krivice.

Ovakav oblik odgovornosti naziva se objektivna odgovornost, odnosno odgovornost bez obzira na krivicu. Zakon o obligacionim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine (ZOO FBiH) jasno propisuje u kojim slučajevima postoji ovakav oblik odgovornosti i na koji način se ona primjenjuje.


Pretpostavka uzročnosti – Član 173 ZOO FBiH

Član 173. propisuje:

„Šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra se da potiče od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.“

Ovim članom uspostavlja se pretpostavka uzročnosti. To znači da se polazi od toga da je šteta uzrokovana opasnom stvari ili djelatnošću, a teret dokazivanja je na imaocu da pokaže da uzrok nije u stvarima ili radnjama za koje je odgovoran. Ovo pravilo značajno olakšava položaj oštećenog, jer ne mora dokazivati složene tehničke veze između štete i izvora opasnosti.


Ko odgovara za štetu – Član 174 ZOO FBiH

Član 174. glasi:

(1) Za štetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara lice koje se njom bavi.
(2) Imaocem se smatra sopstvenik stvari, kao i društveno pravno lice koje ima pravo raspolaganja, odnosno kome je stvar data na privremeno korišćenje.

Ovdje se jasno razlikuju dvije situacije:

  • Ako štetu prouzrokuje opasna stvar (npr. motorno vozilo, eksploziv, električna energija), odgovoran je njen imalac.
  • Ako štetu prouzrokuje opasna djelatnost (npr. građevinski radovi, hemijska proizvodnja), odgovara lice koje se njome bavi.

Protivpravno oduzimanje opasne stvari – Član 175 ZOO FBiH

Član 175.:

„Ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan način, za štetu koja od nje potiče ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac nije za to odgovoran.“

Dakle, ako se desi da treće lice protivpravno oduzme opasnu stvar (npr. ukradeno vozilo), odgovornost za štetu prelazi na onoga ko ju je oduzeo, a ne na vlasnika ili imaoca, pod uslovom da imalac nije doprinio tom oduzimanju svojom krivicom.


Predaja stvari trećem licu – Član 176 ZOO FBiH

Član 176. uređuje situacije kada imalac povjeri opasnu stvar drugom licu:

(1) Umjesto imaoca stvari, i isto kao on, odgovara lice kome je imalac povjerio stvar da se njome služi ili lice koje je inače dužno da je nadgleda, a nije kod njega na radu.
(2) Ali će pored njega odgovarati i imalac stvari, ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari, na koje mu nije skrenuo pažnju.
(3) U tom slučaju, odgovorno lice, koje je isplatilo naknadu oštećeniku, ima pravo da zahtijeva cijeli njen iznos od imaoca.
(4) Imalac opasne stvari koji ju je povjerio licu koje nije osposobljeno ili nije ovlašćeno da njome rukuje, odgovara za štetu koja potekne od te stvari.

Ovim članom naglašava se da odgovornost može snositi i treće lice koje koristi stvar, ali imalac i dalje može ostati odgovoran, posebno ako je skrivio izbor osobe kojoj je povjerio stvar.


Oslobođenje od odgovornosti – Član 177 ZOO FBiH

Član 177. predviđa situacije kada se imalac može osloboditi odgovornosti:

(1) Imalac se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potiče od nekog uzroka koji se nalazio van stvari, a čije se dejstvo nije moglo predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti.
(2) Imalac stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala, isključivo, radnjom oštećenika ili trećeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.
(3) Imalac se oslobađa odgovornosti djelimično, ako je oštećenik djelimično doprinio nastanku štete.
(4) Ako je nastanku štete djelimično doprinijelo treće lice, ono odgovara oštećeniku solidarno sa imaocem stvari, a dužno je snositi naknadu srazmjerno težini svoje krivice.
(5) Lice kojim se imalac poslužio pri upotrebi stvari ne smatra se trećim licem.

Ovaj član jasno pokazuje da je objektivna odgovornost stroga, ali ne i apsolutna. Postoje situacije kada imalac može izbjeći ili umanjiti svoju odgovornost.


Odgovornost u slučaju udesa izazvanog motornim vozilima – Član 178 ZOO FBiH

Član 178. posebno uređuje saobraćajne nezgode:

(1) U slučaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu, koji je prouzrokovan isključivom krivicom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivice.
(2) Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu štetu koju su oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice.
(3) Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne dijelove, ako razlozi pravičnosti ne zahtijevaju što drugo.
(4) Za štetu koju pretrpe treća lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno.

Ovo je izuzetno važna odredba jer saobraćajna sredstva predstavljaju tipičan primjer „opasne stvari“. Za treća lica odgovornost je po pravilu solidarna, što im omogućava lakše ostvarenje naknade.


Odgovornost proizvođača stvari sa nedostatkom – Član 179 ZOO FBiH

Član 179. propisuje:

(1) Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za koji on nije znao, predstavlja opasnost štete za lica ili stvari, odgovara za štetu koja bi nastala zbog tog nedostatka.
(2) Proizvođač odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve što je potrebno da štetu koju je mogao predvidjeti, spriječi putem upozorenja, bezbjedne ambalaže ili drugom odgovarajućom mjerom.

Ovim je uvedena i odgovornost proizvođača za nedostatke u stvarima koje stavljaju u promet. Radi se o posebnom vidu objektivne odgovornosti koji dodatno štiti potrošače.


Zaključak

Objektivna odgovornost prema Zakonu o obligacionim odnosima Federacije BiH osigurava zaštitu građana od rizika koje stvaraju opasne stvari, djelatnosti i proizvodi sa nedostatkom.

Članci 173–179 ZOO FBiH jasno propisuju:

  • pretpostavku uzročnosti,
  • ko snosi odgovornost,
  • situacije kada odgovornost prelazi na treće lice,
  • mogućnost oslobađanja ili umanjenja odgovornosti,
  • posebna pravila za saobraćajne udes i
  • odgovornost proizvođača.

Cilj ovih odredbi jeste uspostavljanje pravične ravnoteže između interesa oštećenog i onih koji se koriste opasnim stvarima ili obavljaju opasne djelatnosti. Time se postiže osnovni princip obligacionog prava – zaštita prava i interesa svih učesnika u pravnom prometu.

Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete.