Eksproprijacija u Federaciji BiH predstavlja poseban postupak u kojem država ili drugi korisnik eksproprijacije može oduzeti privatno zemljište radi izgradnje objekata od općeg interesa. Vlasnici zemljišta imaju pravo na pravičnu naknadu, a visina i oblik te naknade utvrđeni su Zakonom o eksproprijaciji FBiH.
U ovom članku objašnjavamo kako se određuje naknada za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište, prema čl. 49–53 Zakona, i šta vlasnici trebaju znati.
Naknada za poljoprivredno zemljište
Prema članu 53. Zakona, naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište određuje se u novcu prema tržišnoj cijeni tog zemljišta.
- Tržišna vrijednost se procjenjuje na osnovu cijena koje se postižu na tržištu u trenutku eksproprijacije, uzimajući u obzir kvalitet, položaj i namjenu zemljišta.
- Za neplodno zemljište, kamenjar ili slične površine, naknada se određuje kao za pašnjak najniže klase u istoj katastarskoj općini.
👉 Vlasnici poljoprivrednog zemljišta trebaju znati da se u obzir uzima i mogućnost gubitka egzistencije ukoliko je riječ o zemljištu koje predstavlja osnovno sredstvo za život (član 47. Zakona).
Naknada za građevinsko zemljište
Građevinsko zemljište se tretira drugačije od poljoprivrednog. Član 53. jasno propisuje da se naknada određuje u novcu prema tržišnoj cijeni građevinskog zemljišta.
U praksi, to znači da se cijena računa prema:
- lokaciji zemljišta (grad, prigradsko područje, udaljenost od saobraćajnica),
- dostupnosti infrastrukture (pristupni putevi, struja, voda, kanalizacija),
- urbanističkoj namjeni (stambena, poslovna, industrijska zona).
Građevinsko zemljište obično ima znatno veću vrijednost od poljoprivrednog, pa je ovdje posebno važno angažovati vještaka građevinske i ekonomske struke radi pravične procjene tržišne vrijednosti.
Naknada za šumsko zemljište i drvnu masu
Čl. 51–52 Zakona uređuju naknadu za šumska zemljišta i šumske resurse.
- Za šumsko zemljište naknada se određuje u visini naknade koja bi se odredila za najbliži pašnjak istog položaja (član 51).
- Za drvnu masu (zrelu ili približno zrelu šumu) naknada se određuje prema vrijednosti drveta na panju, umanjena za troškove proizvodnje (član 52).
- Za mlade sadnice ili šumske kulture koje nisu dostigle tehničku zrelost, naknada obuhvata stvarne troškove sadnje i uzgoja.
👉 Ako je riječ o vještački podignutoj šumi, naknada uključuje i troškove pošumljavanja.
Naknada za voćnjake i vinograde
Član 49. Zakona detaljno uređuje posebne slučajeve:
- zemljište pod voćnjakom vrednuje se kao livada istog položaja,
- zemljište pod vinogradom i voćnjakom intenzivnog uzgoja vrednuje se kao oranica istog položaja.
Dodatno, član 50. propisuje da vlasnik ima pravo na naknadu i za sama stabla i lozu – u vrijednosti čistog prihoda za onoliko godina koliko je potrebno da novi nasad počne davati plodove.
Prirast za prijevremeno posječena stabla
Zakon također predviđa naknadu za prirast kod stabala koja su prijevremeno posječena uslijed eksproprijacije (član 50. stav 2).
To znači da vlasnik, osim naknade za samu drvnu masu ili nasad, ima pravo i na naknadu za očekivani prirast i prihod koji bi stabla ostvarila da su ostala do vremena svoje pune zrelosti.
Ova odredba posebno štiti vlasnike voćnjaka, vinograda i šumskih nasada, jer im osigurava nadoknadu i za budući gubitak plodova i drvne mase, a ne samo za ono što trenutno postoji.
Zaključak
Naknada za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište u postupku eksproprijacije uređena je čl. 49–53 Zakona o eksproprijaciji FBiH. Osnovno pravilo je da vlasnik ima pravo na naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, dok se za posebne slučajeve (šume, voćnjaci, vinogradi) primjenjuju dodatni kriteriji.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža pravnu pomoć i zastupanje u postupcima eksproprijacije prema Zakonu o eksproprijaciji FBiH, kako bi se osigurala zaštita prava vlasnika i ostvarila pravična naknada.