Meta opis (do 155 znakova): Kako naplatiti potraživanje od dužnika u FBiH – rokovi zastare, prekid zastare, mjenica, izvršenje i prigovor dužnika. Odredbe ZOO i ZIP FBiH.


Ukratko

  • Opći rok zastare u FBiH je pet godina, a kod međusobnih potraživanja pravnih lica iz prometa robe i usluga tri godine.
  • Neplaćeni račun između privrednih subjekata nije vjerodostojna isprava — po njemu se ne može direktno u izvršenje.
  • Mjenica jeste vjerodostojna isprava, s rokom namirenja od tri dana i dostavom banci odmah po donošenju rješenja.
  • Pisana opomena sama po sebi ne prekida zastaru; prekida je priznanje duga ili tužba.

Dvije greške koje koštaju potraživanja

Nenaplaćena potraživanja u praksi rijetko propadnu zato što dužnik nema imovine. Češće propadnu zato što je povjerilac čekao dok nije nastupila zastara, ili zato što je krenuo putem koji zakon u Federaciji BiH ne predviđa.

Druga greška je posebno raširena i ima jasan uzrok: većina tekstova o naplati potraživanja dostupnih na internetu pisana je prema srbijanskim ili hrvatskim propisima, gdje su rješenja bitno drukčija. Poduzetnik koji se osloni na takav tekst dobije pogrešnu sliku i o rokovima i o postupku.

Ovaj tekst prati naplatu redoslijedom kojim se odvija, prema propisima koji važe u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prvi korak: rokovi zastare

Zastara se ne uzima u obzir po službenoj dužnosti — sud se na nju ne može obazirati ako se dužnik nije na nju pozvao (član 371. i član 360. stav 3. ZOO). Ali ako je dužnik istakne, potraživanje je pravno izgubljeno.

Rokovi prema Zakonu o obligacionim odnosima:

Vrsta potraživanjaRokČlan
opći rok, ako nije određeno drukčije5 godina371.
povremena davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razmacima (uključujući kamate)3 godine od dospjelosti svakog davanja372.
međusobna potraživanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga3 godine374.
potraživanje zakupnine3 godine375.
naknada štete3 godine od saznanja, u svakom slučaju 5 godina od nastanka376.
struja, toplotna energija, plin, voda, dimnjačarske usluge i odvoz smeća — za potrebe domaćinstva1 godina378.
potraživanja utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom ili poravnanjem10 godina379.

Odvojeni tok zastare. Za privredne subjekte ključna je odredba člana 374. stav 2.: zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu. Kod dugotrajne saradnje s više faktura ne postoji jedan rok — svaka faktura ima svoj. Zato je uobičajeno da je dio potraživanja iz istog poslovnog odnosa zastario, a dio nije.

Uz to, član 369. propisuje da kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna — kamate, plodovi, troškovi, ugovorna kazna.

Drugi korak: opomena i prekid zastare

Ovdje je odredba koju treba znati napamet.

Član 391. ZOO: za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni.

Opomena, ma koliko formalna, ne zaustavlja rok. Zastaru prekidaju samo dvije stvari:

Priznanje duga (član 387.). Zastarijevanje se prekida kada dužnik prizna dug, a priznanje se može učiniti ne samo izjavom povjeriocu nego i posredno — davanjem otplate, plaćanjem kamate, davanjem obezbjeđenja. Nakon prekida priznanjem, zastarijevanje počinje teći iznova od dana priznanja (član 392. stav 2.).

Podizanje tužbe ili svaka druga radnja povjerioca preduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom radi utvrđivanja, obezbjeđenja ili ostvarenja potraživanja (član 388.). Isto važi i za zahtjev za prinudno izvršenje ili obezbjeđenje (član 392. stav 5.).

Ali oprez: smatra se da prekida nije ni bilo ako povjerilac odustane od tužbe, ili ako tužba bude odbačena ili odbijena, ili ako mjera izvršenja bude poništena (član 389.).

Praktični zaključak. Cilj opomene nije prekid zastare, jer to opomena ne može. Cilj je navesti dužnika na priznanje duga u dokazivom obliku — pisanu izjavu, uplatu dijela duga, plaćanje kamate ili sporazum o plaćanju na rate. Tek to prekida zastaru i vraća rok na početak.

Zatezna kamata

Dužnik koji zadocni s ispunjenjem novčane obaveze duguje, pored glavnice, i zateznu kamatu (član 277. ZOO). Ako je stopa ugovorene kamate viša od stope zatezne, ona teče i poslije dužnikove docnje.

Visina je propisana Zakonom o visini stope zatezne kamate („Službene novine FBiH” broj 18/20, na snazi od 14.03.2020.): 10% godišnje, uz konformni obračun za period kraći od godinu dana. Iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga.

Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio štetu, a ako je šteta veća od iznosa kamate, ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade (član 278. ZOO).

Treći korak: koji put stoji na raspolaganju

Sud određuje izvršenje samo na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave (član 22. ZIP FBiH). Sve zavisi od toga čime povjerilac raspolaže.

Vjerodostojna isprava — uže nego što se misli

Prema članu 29. stav 2. Zakona o izvršnom postupku FBiH, vjerodostojna isprava je:

  • mjenica i ček s protestom i povratnim računom ako su potrebni za zasnivanje potraživanja;
  • računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoza smeća.

To je sve. Običan neplaćeni račun za isporučenu robu ili izvršenu uslugu između dva privredna subjekta nije vjerodostojna isprava u Federaciji BiH. Po njemu se ne može podnijeti prijedlog za izvršenje.

Ovo je najvažnija razlika u odnosu na rješenja u susjednim državama i najčešći izvor pogrešnih očekivanja.

Izvršna isprava

Izvršne isprave su, prema članu 23. ZIP-a: izvršna odluka suda i izvršno sudsko poravnanje; izvršna odluka i poravnanje iz upravnog postupka ako glase na novčanu obavezu; izvršna notarska isprava; i druge isprave koje su zakonom određene kao izvršne.

Notarska isprava zaslužuje pažnju. Ugovor obrađen kod notara u formi koja mu daje svojstvo izvršne isprave omogućava naplatu bez parnice. Uz to, izvršna isprava notara ne mora biti snabdjevena potvrdom o izvršnosti (član 35. stav 3.).

Šta iz toga slijedi za redovnu naplatu

Za potraživanje po neplaćenoj fakturi put je: parnica → pravosnažna presuda kao izvršna isprava → izvršenje. Osim ako je potraživanje unaprijed osigurano mjenicom ili notarski obrađenim ugovorom.

Zato osiguranje plaćanja nije formalnost nego odluka koja određuje hoće li naplata trajati mjesecima ili godinama.

Mjenica kao najbrži put

Kod mjenice zakon predviđa niz olakšica koje je čine bitno povoljnijom od svega ostalog:

  • rok za namirenje po rješenju o izvršenju je tri dana, umjesto uobičajenih osam (član 36. stav 3. i član 39. stav 3.);
  • rješenje o izvršenju doneseno na osnovu mjenice i čeka dostavlja se banci odmah po donošenju, radi pljenidbe sredstava na računu izvršenika (član 40. stav 6.);
  • to je izuzetak od pravila da se rješenje po vjerodostojnoj ispravi dostavlja banci tek nakon pravosnažnosti (član 40. stav 5.).

Praktično: kod mjenice se sredstva blokiraju odmah, a kod ostalih vjerodostojnih isprava tek nakon pravosnažnosti rješenja.

Prijedlog za izvršenje

Prijedlog mora sadržavati zahtjev za izvršenje s naznakom izvršne ili vjerodostojne isprave, tražioca izvršenja i izvršenika, potraživanja čije se ostvarenje traži, sredstva kojim se izvršenje provodi, predmeta izvršenja ako je poznat i drugih potrebnih podataka (član 36. stav 1.). Ako se traži izvršenje na pokretnim stvarima, te stvari ne moraju biti bliže naznačene (stav 4.).

Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati stavljanjem pečata na prijedlog za izvršenje (član 39. stav 4.), ali mora sadržavati uputu o pravnom lijeku (stav 5.). Rješenje kojim se prijedlog odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo (stav 6.).

Rokovi suda. Sud je po pravilu dužan o prijedlogu za izvršenje odlučiti u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjenja uvjeta da se o prigovoru odluči (član 15.).

Troškovi. Troškove prethodno snosi tražilac izvršenja i dužan ih je predujmiti u roku koji sud odredi. Ako troškovi ne budu predujmljeni, a bez njih se izvršenje ne može provesti, sud će obustaviti izvršenje (član 16.).

Utvrđivanje dužnikove imovine

Tražilac izvršenja može u prijedlogu koji se zasniva na izvršnoj ispravi zahtijevati da sud prije donošenja rješenja zatraži od samog izvršenika i od drugih određenih lica, organa i organizacija podatke o imovini izvršenika — ako učini vjerovatnim da bi ta lica mogla imati te podatke (član 37. stav 1.). Zahtjev se može istaći i nakon donošenja rješenja, ako izvršenje na predloženom sredstvu nije uspjelo (stav 2.).

Podaci se daju na obrascu koji propisuje federalni ministar pravde, a obuhvataju pokretnu i nepokretnu imovinu, te posebno vrstu i visinu novčanih primanja i depozita i mjesto gdje se nalaze (stav 3.).

Zakon je ovdje neuobičajeno oštar. Licima koja ne postupe po nalogu sud izriče novčane kazne (stav 5.), a fizičko lice odnosno odgovorno lice u pravnom licu krivično odgovara za davanje lažnog iskaza ako navede nepotpune ili neistinite podatke — na što sud mora izričito upozoriti u zaključku (stav 6.).

Ovo je jedan od najkorisnijih instituta u izvršnom postupku, a koristi se rijetko.

Prigovor dužnika

Rješenje o izvršenju pobija se prigovorom, koji se izjavljuje sudu koji je donio rješenje u roku od osam dana od dana dostavljanja (član 12. stav 3.). Protiv rješenja donesenog po prigovoru može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dostave rješenja, o kojoj odlučuje drugostepeni sud (stav 4.).

Prigovor i žalba ne zaustavljaju tok izvršnog postupka, ali se namirenje tražioca izvršenja odlaže do odluke prvostepenog suda po prigovoru. Izuzetak postoji kod obaveze izdržavanja i kada se izvršenje provodi naplatom s transakcijskog računa pravnog lica u korist imaoca istog takvog računa (član 12. stav 6.).

Razlozi za prigovor navedeni su u članu 47. — među njima da isprava nije izvršna, da je izvršna isprava stavljena van snage, da je protekao rok u kojem se može tražiti izvršenje, da je izvršenje određeno na predmetu izuzetom od izvršenja, te da je nastupila zastarjelost potraživanja o kojem je odlučeno izvršnom ispravom.

Odgovor na prigovor podnosi se u roku od tri dana od dostavljanja (član 48. stav 2.).

Prelazak u parnicu kod vjerodostojne isprave

Kod rješenja donesenog na osnovu vjerodostojne isprave prigovor mora biti obrazložen, a neobrazložen prigovor sud će odbaciti (član 50. st. 1. i 3.).

Ako se rješenje pobija u potpunosti ili u dijelu kojim je utvrđeno postojanje potraživanja, prijedlog za izvršenje smatrat će se tužbom i sud postupa po odredbama parničnog postupka (član 50. stav 4.). Izvršenje se odgađa i nastavlja, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda ako tražilac uspije s tužbom (stav 5.).

Rok za taj prijedlog je 30 dana od izvršnosti odluke parničnog suda; ako se propusti, sud obustavlja izvršni postupak (stav 6.).

Ako se rješenje pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, postupak se nastavlja kao po prigovoru protiv rješenja donesenog na osnovu izvršne isprave (stav 8.).

Provođenje izvršenja

Izvršenje se provodi i prije pravosnažnosti rješenja, osim ako je za pojedine radnje drukčije određeno. Ali izvršenje određeno na osnovu vjerodostojne isprave ne može se provesti prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju (član 41. st. 1. i 2.).

Izvršenje se provodi radnim danom od 7 do 19 sati, a sud može zaključkom odrediti provođenje i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog (član 42.).

Jedno ograničenje treba znati unaprijed: nekretnina izvršenika ne može biti predmet izvršenja ako je ukupna visina potraživanja iz izvršne ili vjerodostojne isprave manja od jedne trećine tržišne vrijednosti te nekretnine.

Najčešće greške u praksi

Oslanjanje na opomenu. Član 391. je izričit — pozivanje dužnika da ispuni obavezu ne prekida zastaru. Rok teče dalje dok se šalju opomene.

Očekivanje da se po fakturi ide direktno u izvršenje. U FBiH to nije moguće osim kod komunalnih usluga vode, toplotne energije i odvoza smeća.

Zanemarivanje odvojenog toka zastare po fakturama. Utuže se sve fakture zajedno, dio bude odbijen zbog zastare, a povjerilac snosi troškove za taj dio.

Poslovanje bez instrumenta osiguranja. Mjenica ili notarski obrađen ugovor pretvaraju višegodišnju parnicu u postupak od nekoliko sedmica.

Nekorištenje člana 37. Rješenje o izvršenju na praznom računu ne donosi naplatu, a troškovi su već predujmljeni.

Često postavljana pitanja

Koliko dugo imam da naplatim potraživanje od druge firme? Kod međusobnih potraživanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga rok je tri godine, i teče odvojeno za svaku isporuku ili uslugu (član 374. ZOO). Opći rok, gdje se primjenjuje, je pet godina (član 371.).

Prekida li opomena zastaru? Ne. Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dužnika pismeno ili usmeno da obavezu ispuni (član 391. ZOO). Zastaru prekidaju priznanje duga i podizanje tužbe.

Mogu li po neplaćenom računu odmah u izvršenje? Ne, osim ako je riječ o računu za komunalne usluge isporuke vode, toplotne energije ili odvoza smeća. Vjerodostojna isprava je definisana članom 29. stav 2. ZIP-a i ne obuhvata obične fakture između privrednih subjekata.

Zašto je mjenica bolja od fakture? Jer jeste vjerodostojna isprava, rok za namirenje je tri dana, a rješenje se dostavlja banci odmah po donošenju radi pljenidbe sredstava (čl. 36, 39. i 40. ZIP-a).

U kojem roku dužnik može podnijeti prigovor? U roku od osam dana od dostavljanja rješenja. Prigovor ne zaustavlja tok postupka, ali odlaže namirenje do odluke prvostepenog suda (član 12. ZIP-a).

Šta ako dužnik ospori postojanje duga? Kod vjerodostojne isprave prijedlog za izvršenje smatra se tužbom i predmet prelazi u parnicu (član 50. stav 4. ZIP-a).

Šta ako ne znam ima li dužnik imovine? Uz prijedlog zasnovan na izvršnoj ispravi može se tražiti da sud pribavi podatke o imovini izvršenika, uz novčane kazne i krivičnu odgovornost za davanje neistinitih podataka (član 37. ZIP-a).

Koliko dugo vrijedi presuda? Potraživanja utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom ili poravnanjem zastarijevaju za deset godina (član 379. ZOO).


Kada je potrebno angažovati advokata

Kod naplate potraživanja najveći dio ishoda odlučuje se prije podnošenja bilo kojeg podneska — provjerom zastare po svakoj fakturi, pribavljanjem priznanja duga u dokazivom obliku i izborom pravnog puta koji zakon u Federaciji BiH zaista predviđa. Advokatska kancelarija Vejzović zastupa privredne subjekte u naplati potraživanja, izvršnim i parničnim postupcima pred sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kontakt: 061 641 424 | adv.vejzovic@gmail.com Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla


Autor: Kemal Vejzović, advokat, Advokatska kancelarija Vejzović, Tuzla.

Ovaj tekst ima informativni karakter i predstavlja opći prikaz zakonskih odredbi. Ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Za procjenu vlastite pravne situacije preporučuje se konsultacija s advokatom.