Pitanje naknade nematerijalne štete u radnim odnosima jedno je od najosjetljivijih i najčešće pogrešno shvaćenih područja radnog prava. Iako su sudovi relativno oprezni kada je u pitanju dosuđivanje novčanih iznosa po osnovu duševnih bolova, postoje situacije u kojima nezakonita odluka poslodavca može ozbiljno narušiti psihičku i emocionalnu ravnotežu zaposlenika. U tim slučajevima, prema Zakonu o obligacionim odnosima, zaposlenik ima pravo tražiti pravičnu novčanu naknadu nematerijalne štete.
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u jednoj od svojih presuda zauzeo posebno značajan stav o uslovima pod kojima takva šteta može biti dosuđena. Taj stav glasi:
“DA BI SE MOGLA OSTVARITI NEMATERIJALNA ŠTETA POVODOM NEZAKONITE ODLUKE POSLODAVCA PREMA ČLANKU 200. ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA POTREBNO JE DA JE TA ODLUKA KOJOM JE POVRIJEĐENO PRAVO IZ RADNOG ODNOSA KOD ZAPOSLENIKA IZAZVALA OZBILJNIJE POREMEČAJE EMOCIONALNE I PSIHIČKE RAVNOTEŽE, A POSEBNO UKOLIKO JE TAJ POREMEČAJ REZULTAT ŠIKANE.”
Ovaj stav je izuzetno važan jer postavlja jasne pravne standarde koji određuju kada i pod kojim okolnostima zaposlenik zaista može ostvariti naknadu nematerijalne štete zbog ponašanja poslodavca. U nastavku donosimo detaljnu analizu ovog stava, njegovu primjenu u praksi, kao i posljedice po poslodavce i zaposlenike.
Šta podrazumijeva nematerijalna šteta u radnom odnosu?
Nematerijalna šteta predstavlja povredu ličnih prava zaposlenika koja nije izražena u materijalnom gubitku, nego u duševnim bolovima, osjećaju poniženja, strahu, narušenoj reputaciji, emocionalnoj nestabilnosti, psihičkom stresu itd.
Za razliku od materijalne štete koja se lako mjeri (npr. izgubljena zarada), nematerijalna šteta je subjektivne prirode i zahtijeva pažljivu sudsku procjenu.
U radnim sporovima ona je često povezana sa nezakonitim otkazom, mobingom, šikaniranjem ili diskriminacijom.
Međutim, sudovi ne dosuđuju naknadu automatski – neophodno je ispuniti određene uslove.
Uslovi za naknadu nematerijalne štete prema stavu Vrhovnog suda FBiH
Vrhovni sud FBiH je u predmetnom stavu utvrdio tri ključna elementa koja moraju biti ispunjena:
a) Nezakonita odluka poslodavca
Prvo, potrebno je da poslodavac donese odluku koja je suprotna zakonu, kojom povređuje neko pravo zaposlenika iz radnog odnosa i koja je kao takva poništena ili prepoznata kao nezakonita u sudskom postupku.
Primjeri nezakonitih odluka mogu biti nezakonit otkaz ugovora o radu, nezakonita suspenzija, nezakonito premještanje na drugo radno mjesto i slično.
Sama činjenica da je odluka nezakonita još uvijek nije dovoljna za dosuđivanje nematerijalne štete — ali predstavlja prvi i neophodni uslov.
b) Ozbiljni poremećaji emocionalne i psihičke ravnoteže
Drugi uslov je znatno strožiji. Zaposlenik mora dokazati da je nezakonita odluka poslodavca uzrokovala ozbiljne duševne bolove zbog psihičkog stresa i emocionalne poteškoće.
c) Nematerijalna šteta je rezultat šikane
Vrhovni sud ističe da su izgledi za dosuđivanje nematerijalne štete naročito veliki ukoliko je psihički poremećaj rezultat šikane.
Šikana obuhvata mobing, psihičko uznemiravanje, ponižavanje, sistematsko omalovažavanje, prijetnje, neopravdane disciplinske mjere i tome slično.
Ako nezakonita odluka poslodavca nije izolovan incident, već predstavlja dio kontinuiranog obrasca neprimjerenog ponašanja, sudovi mnogo lakše utvrđuju odgovornost poslodavca.
Drugim riječima, kada nezakonita odluka proizlazi iz mobinga – šanse zaposlenika za uspješnu tužbu su znatno veće.
Kako se dokazaju emocionalni i psihički poremećaji?
U pravilu se emocionalni i psihiči poremećaji dokazuju medicinskom dokumentacijom, iskazima svjedoka i ostalim materijalnim dokazima.
Bez dokaza – naročito medicinskih – sudovi rijetko dosuđuju nematerijalnu štetu.
Pravni efekti utvrđene nematerijalne štete
Ako sud utvrdi da su oba uslova ispunjena, zaposlenik ima pravo na pravičnu novčanu naknadu čiji iznos zavisi od intenziteta duševnih bolova, trajanja psihičkih smetnji, težine šikane, posljedica po profesionalni život.
Iznos se kreće u širokom rasponu, a sudovi vode računa o principu pravičnosti, standardima sudske prakse i individualnim okolnostima slučaja, kao i o Orijantacionim kriterijima Vrhovnog suda FBiH.
Posljedice za poslodavce – važna upozorenja
Ovaj stav Vrhovnog suda FBiH jasno poručuje poslodavcima:
– Svaka odluka mora biti zakonita
Jer nezakonita odluka predstavlja prvi i osnovni rizik za nastanak odgovornosti.
– Posebno se moraju izbjegavati oblici šikane
Mobing, prijetnje, ponižavanje ili manipulativne odluke predstavljaju osnov za odgovornost za nematerijalnu štetu.
– Procedura je jednako važna kao i sadržaj odluke
Nezakonita procedura može jednako uzrokovati štetu kao i nezakonita odluka.
– Interni akti i obuka menadžmenta su nužni
Mnogi slučajevi šikane proističu iz neznanja ili neadekvatnog upravljanja konfliktima.
7. Važnost ovog stava za zaposlenike
Zaposlenici moraju znati da imaju pravo na zaštitu dostojanstva, mentalnog zdravlja, kao i zaštitu od nezakonitih odluka i shodno tome da imaju pravo na naknadu štete kada su posljedice ozbiljne.
Posebno je važno da se jave pravnom stručnjaku već kod prvih znakova mobinga ili nezakonitog postupanja.
Zaključak
Stav Vrhovnog suda Federacije BiH predstavlja jasan standard koji štiti zaposlenike u slučajevima kada nezakonita odluka poslodavca naruši njihovo emocionalno i psihičko zdravlje. Vrhovni sud naglašava:
“DA BI SE MOGLA OSTVARITI NEMATERIJALNA ŠTETA POVODOM NEZAKONITE ODLUKE POSLODAVCA PREMA ČLANKU 200. ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA POTREBNO JE DA JE TA ODLUKA KOJOM JE POVRIJEĐENO PRAVO IZ RADNOG ODNOSA KOD ZAPOSLENIKA IZAZVALA OZBILJNIJE POREMEČAJE EMOCIONALNE I PSIHIČKE RAVNOTEŽE, A POSEBNO UKOLIKO JE TAJ POREMEČAJ REZULTAT ŠIKANE.”
Ovaj stav štiti radnike, ali istovremeno upozorava poslodavce da svaka odluka mora biti zakonita, opravdana i donesena s poštovanjem dostojanstva zaposlenika.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović iz Tuzle pruža usluge savjetovanja, pregovaranja i zastupanja radnika i poslodavaca u radnim sporovima.