U praksi naknade štete često se pojavljuju situacije u kojima domaće osiguravajuće društvo postupa kao korespondent stranog osiguravača, naročito kod saobraćajnih nezgoda koje su prouzrokovana vozilima sa inostranim registracijskim oznakama.
Pitanje pasivne legitimacije – odnosno ko je stvarno odgovoran u sudskom postupku – ima ključni značaj za uspješno ostvarivanje prava oštećenog lica.
Jedan od najznačajnijih pravnih stavova u tom pogledu zauzeo je Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine u presudi broj 17 0 P 005163 13 Rev od 27.02.2014. godine, u kojoj je precizno razjašnjeno pitanje materijalnopravne odgovornosti domaćeg osiguravača i Biroa zelene karte.
Stav sudske prakse
“KADA JE DOMAĆE OSIGURANJE (U KONKRETNOM PREDMETU TUŽENI „UNIQA OSIGURANJE“) IMALO SAMO OVLAŠTENJE DA U VANSUDSKOM POSTUPKU OBRADI I LIKVIDIRA U ULOZI KORESPODENTA ŠTETU, TO NE MOŽE UTICATI NA MATERIJALNO-PRAVNI ODNOS U POGLEDU STVARNE LEGITIMACIJE TUŽENOG KAO ČLANA BIROA U NASTALOM SUDSKOM SPORU, PA JE ZA NAKNADU ŠTETE PASIVNO LEGITIMISAN BIRO ZELENE KARTE, KAO OBVEZNIK OSIGURANJA.
Iz obrazloženja:
U toku postupka bilo je sporno da li tuženi („Uniqa osiguranje“ d.d. Sarajevo) odgovara za predmetnu štetu koju je prouzrokovalo vozilo strane registarske oznake, a koje je posjedovalo polisu inostranog osiguravajućeg društva SALZBURGER LANDES-VERSICHERUNG.
Prema članu 88. Zakona o osiguranju imovine i lica („Službene novine FBiH“, br. 2/95) propisano je da oštećena osoba, kojoj je šteta nanesena upotrebom vozila sa inostranom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz člana 85. stav 1. ovog zakona, podnosi odštetni zahtjev Birou za osiguranje.
Stavom 2. te zakonske odredbe propisano je da obradu i isplatu ovih šteta Biro za osiguranje može povjeriti svojim članovima ili specijaliziranim organizacijama koji su dužni odštetni zahtjev obraditi i likvidirati u skladu sa međunarodnim sporazumima o osiguranju motornih vozila.
Kritski sporazum je, kao i Statut Biroa zelene karte regulisao da se odštetni zahtjevi u vezi šteta koje se dese na teritoriji Bosne i Hercegovine i koje prouzrokuju vozila koja su osigurana kod inostranih osiguravajućih društava podnose Birou zelene karte Bosne i Hercegovine koje je jedino ovlašteno tijelo koje vrši naknadu štete koje prouzrokuju vozila inostranih osiguravajućih društava.
Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, osnovan je kao profesionalna organizacija koja predstavlja osiguravajuća društva Bosne i Hercegovine u sistemu zelene karte kako je to definisao savjet biroa Kritskim sporazumom.
Biro pruža dvostruko jemstvo i to: jemstvo u svojoj državi da će strani osiguravač poštovati pravo koje se primjenjuje u toj zemlji, te oštećenim osobama naknaditi štetu u okviru propisanih svota te zemlje i jemstva Biroa posjećene zemlje za obavezu svog člana koji pokriva odgovornost za štete nastale trećim osobama upotrebom motornog vozila koje je sudjelovalo u nezgodi, dakle, u Bosni i Hercegovini to je Biro zelene karte.
Dakle, u pogledu obrade odštetnih zahtjeva u vansudskom postupku Biro može povjeriti svojim članovima, ali u sudskom postupku Biro je jedini odgovoran (pasivno legitimisan) za naknadu štete, a ne domaće osiguranje.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 17 0 P 005163 13 Rev od 27.02.2014. godine)
Tumačenje sudske prakse – ko je zaista pasivno legitimisan?
Ovaj stav jasno razgraničava vansudsku ulogu korespondenta od odgovornosti za naknadu štete.
Korespondentno osiguranje, kao što je domaće društvo koje obrađuje zahtjeve u ime inostranog osiguravača, ima tehničku ulogu — ono prikuplja dokumentaciju, procjenjuje visinu štete i može izvršiti isplatu u ime stranog osiguravača.
Međutim, pravni odnos odgovornosti prema oštećenoj osobi zadržava Biro zelene karte BiH, jer je on prema međunarodnim sporazumima (Kritski sporazum, Statut Biroa zelene karte) nosilac garancije i jedini pasivno legitimisan subjekt u eventualnom sudskom sporu.
Drugim riječima, ako oštećeni pokrene parnicu radi naknade štete protiv domaćeg osiguravača koji je samo korespondent, sud će tužbu odbiti kao nepodobnu, jer pravni obveznik nije to osiguranje – već Biro zelene karte BiH.
Praktične posljedice za oštećene i advokate
Za oštećena lica ovaj stav ima izuzetnu važnost – jer izbor pogrešnog tuženog može dovesti do odbijanja tužbenog zahtjeva i nepotrebnih troškova postupka.
Upravo ova razlika između “ko vrši likvidaciju” i “ko je pravno odgovoran” čini suštinu instituta pasivne legitimacije kod korespondentnih šteta.
Međunarodni kontekst i značaj Biroa zelene karte
Sistem zelene karte je međunarodni mehanizam zaštite oštećenih osoba u saobraćajnim nezgodama koje prouzrokuju strana vozila.
U Bosni i Hercegovini, Biro zelene karte BiH ima dvostruku funkciju – garantuje isplatu štete u ime stranog osiguravača, ali i osigurava da domaći građani budu obeštećeni prema domaćem pravu, bez obzira na to gdje je vozilo registrovano.
Korespondentna društva (poput Uniqa, Sarajevo osiguranje, Euroherc i drugih) samo tehnički učestvuju u obradi zahtjeva, ali ne preuzimaju odgovornost u sudskom postupku.
Zaključak
Stav Vrhovnog suda Federacije BiH predstavlja jasan pravni standard:
pasivno legitimisan subjekt u sporu za naknadu štete koju je prouzrokovalo strano vozilo jeste Biro zelene karte BiH, a ne domaće osiguranje koje je postupalo kao korespondent.
Ovaj princip doprinosi pravnoj sigurnosti, ujednačenosti sudske prakse i zaštiti prava oštećenih lica.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža stručne usluge savjetovanja i zastupanja u svim vrstama postupaka naknade štete, uključujući i slučajeve sa međunarodnim elementom, korespondentnim osiguranjima i štetama nastalim u saobraćaju.