Povreda na radu predstavlja jedan od najosjetljivijih instituta radnog i obligacionog prava, jer direktno pogađa zdravlje radnika i njegovu egzistenciju. U Federaciji Bosne i Hercegovine svake godine bilježi se veliki broj povreda na radu, ali znatan dio radnika ne ostvari svoja prava zbog nepoznavanja postupka, straha od poslodavca ili pogrešnog uvjerenja da nemaju pravo na naknadu štete.
Šta je povreda na radu
Povreda na radu podrazumijeva svaku povredu zdravlja ili smrt radnika koja nastane:
- pri obavljanju poslova na radnom mjestu
- u vezi sa obavljanjem poslova
- na putu od kuće do posla i nazad
- prilikom izvršavanja naloga poslodavca van radnog mjesta
Dakle, povreda ne mora nastati isključivo „u krugu firme“ da bi se smatrala povredom na radu.
Povreda na radu FBiH – zakonski okvir
U Federaciji BiH povrede na radu regulisane su kroz:
- Zakon o radu FBiH
- Zakon o zaštiti na radu
- Zakon o obligacionim odnosima
- propise o zdravstvenom i penzijskom osiguranju
Ovaj pravni okvir osigurava da radnik ima pravo na:
- zdravstvenu zaštitu
- naknadu plate za vrijeme bolovanja
- naknadu materijalne i nematerijalne štete
- invalidsku penziju u težim slučajevima
Kada se povreda smatra povredom na radu
U praksi su posebno česte sljedeće situacije:
- pad sa skele ili stepenica
- povreda prilikom rada sa mašinama
- povreda usljed neispravne opreme
- udar električne struje
- povrede u saobraćajnoj nezgodi
- povrede nastale zbog klizavih ili neobilježenih površina
- povrede u toku službenog puta
Ključno pitanje uvijek je da li postoji veza između povrede i rada.
Poslodavac ima zakonsku obavezu da pruži prvu pomoć povrijeđenom radniku i organizuje hitan transport u zdravstvenu ustanovu. Osim toga, obavezan je da prijavi povredu nadležnim institucijama i sačini zapisnik o povredi, kako bi radniku omogućio ostvarivanje prava.
Neprijavljivanje povrede na radu predstavlja prekršaj i može imati ozbiljne pravne posljedice.
Prava radnika nakon povrede na radu
Radnik koji je pretrpio povredu na radu ima pravo na:
- plaćeno bolovanje
- naknadu izgubljene zarade
- naknadu troškova liječenja
- naknadu za pretrpljene bolove
- naknadu za smanjenje životne aktivnosti i ostalu nematerijalnu štetu
- invalidsku penziju kada se ostvare zakonski uslovi
Materijalna i nematerijalna šteta
Materijalna šteta obuhvata:
- izgubljenu zaradu
- troškove liječenja
- eventualno izgubljenu buduću dobit
Nematerijalna šteta
Obuhvata:
- fizičke bolove
- strah
- duševne bolove zbog umanjenje životne aktivnosti
- naruženost i slično
Obje vrste štete mogu biti predmet potraživanja.
Naplata štete od osiguranja kod povrede na radu
Jedan od najvažnijih segmenata jeste upravo naplata štete od osiguranja kod povrede na radu.
U praksi, šteta se može naplatiti:
- od poslodavca
- od osiguravajuće kuće
- ili od oba subjekta, a zavisno od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja
Sve zavisi od toga:
- da li je poslodavac imao osiguranje od odgovornosti
- da li je radnik imao neki oblik životnog osiguranja
- ko je odgovoran za nastanak povrede
- da li postoji propust u zaštiti na radu
Kada osiguranje isplaćuje štetu
Osiguranje u pravilu isplaćuje štetu ako:
- postoji polisa osiguranja od odgovornosti poslodavca
- povreda je nastala u vezi sa radom
- postoji uzročna veza između propusta i povrede
- šteta je pravilno dokumentovana
Međutim, u praksi nisu nepoznate situacije da osiguravajuće kuće pokušavaju:
- umanjiti iznos naknade
- osporiti odgovornost
- produžiti postupak
Zbog toga je kvalitetna priprema zahtjeva ključna.
Postupak naplate štete od osiguranja
Tipičan postupak uključuje:
1️⃣ Pribavljanje medicinske dokumentacije
2️⃣ Pribavljanje zapisnika o povredi, fotodokumentacije i drugih dokaza
3️⃣ Utvrđivanje odgovornosti
4️⃣ Podnošenje odštetnog zahtjeva osiguranju
5️⃣ Pregovore sa osiguranjem
6️⃣ Sudski postupak ako nema sporazuma
Veliki broj zahtjeva biva odbijen ili umanjen upravo zbog formalnih grešaka.
Ako osiguranje odbije zahtjev ili ponudi neadekvatnu naknadu, pokreće se parnični postupak.
Rokovi za potraživanje naknade štete
Rokovi su izuzetno važni.
Opšti rok zastare za naknadu štete iznosi:
- 3 godine od saznanja za štetu i učinioca
- najduže 5 godina od nastanka štete
Najčešće greške radnika nakon povrede na radu
U praksi se često dešava:
- da povreda nije prijavljena kao povreda na radu
- da se liječenje vodi kao „obično bolovanje“
- da radnik potpiše izjave bez razumijevanja
- da prihvati minimalnu naknadu
- da propusti rokove
Sve ove greške kasnije značajno otežavaju ostvarivanje prava.
Poslodavac odgovara ako nije osigurao zaštitu na radu u vidu ispravne opreme i adekvatne obuke radnika.
Čak i kada radnik djelimično doprinese nastanku povrede, to ne isključuje automatski odgovornost poslodavca.
Povreda na radu u FBiH nije samo zdravstveni problem, već i ozbiljno pravno pitanje. Pravo na naknadu štete, posebno kroz naplatu štete od osiguranja kod povrede na radu, predstavlja zakonsku zaštitu radnika, ali samo ako se pravilno i blagovremeno ostvari.
Neprijavljivanje povrede, pogrešno vođenje dokumentacije i nepoznavanje postupka najčešći su razlozi zbog kojih radnici ostaju bez pravične naknade. Upravo zato je važno razumjeti svoja prava i pravni put koji stoji na raspolaganju povrijeđenim radnicima.