Uvod
Povreda na radu predstavlja ozbiljan događaj koji može imati značajne pravne i materijalne posljedice kako za radnika, tako i za poslodavca. U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) prava, obaveze i procedure u vezi sa tim su regulisane nizom zakona i propisa. Ovaj članak objašnjava:
- šta je povreda na radu u pravnom smislu;
- koja su prava radnika;
- obaveze poslodavca;
- procedure prijave i nadoknade štete;
- relevantne zakonske osnove i sudsku praksu.
Pravni okvir
Zakoni i propisi
- Zakon o zaštiti na radu Federacije BiH (Sl. novine FBiH br. 79/20) – ključni zakon koji uređuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, sprječavanje povreda i profesionalnih oboljenja, načine nadzora, prava i obaveze.
- Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju – donesen na osnovu člana 62 Zakona o zaštiti na radu, precizira obrazac i rokove za prijavu povreda i profesionalnih oboljenja.
- Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH – sadrži definiciju povrede na radu, koje se štete se ne smatraju povredom, te odredbe o pravima osiguranika povrijeđenog na radu.
- Zakon o radu Federacije BiH – propisuje osnovna prava radnika, uvjete rada, otkazne rokove, te prava radnika u slučaju bolovanja koje je nastalo usljed povrede na radu.
- Pravilnici / internim akti – poslodavci su dužni imati interne akte, pravilnike o zaštiti na radu, procjeni rizika, te ostale procedure koje se primjenjuju u praksi.
Šta se smatra povredom na radu
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, povreda na radu je:
- povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov osiguranja.
- Takođe, u istom zakonu je precizirano šta se ne smatra povredom na radu: ako je prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje radnika; tokom puta od stana do posla; pijanstvom; iz odgovornosti treće osobe; usljed više sile; ili iz aktivnosti koje nisu vezane za poslove.
Prava radnika
Kada nastane povreda na radu, radnik ima pravo na:
- bolovanje – bolovanje nastalo usljed povrede na radu tretira se posebno i ne smije se koristiti kao osnova za otkaz odnosno lošiji položaj radnika. Zakon o radu predviđa da povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
- naknada štete – zavisno od okolnosti, radnik može imati pravo na naknadu materijalne štete (lijekovi, privremena nesposobnost za rad) i nematerijalne štete (bol, strah, invaliditet). Poslodavac je često odgovoran ukoliko nije ispunio propisane mjere zaštite na radu. Sudska praksa FBiH potvrđuje da je teret dokazivanja kod poslodavca kada se dokaže da je do povrede došlo iz objektivnih razloga poslodavca – nepostojanje opreme, loše procedure, nedostatak nadzora.
- zaštita od otkaza – Zakon o radu FBiH zabranjuje otkaz ugovora o radu samo zato što je radnik povrijeđen na radu ili boluje zbog profesionalne bolesti / povrede, osim u jasno definisanim slučajevima.
Obaveze poslodavca
Poslodavac ima brojne zakonske obaveze:
- Prevencija: primjena Zakona o zaštiti na radu, provođenje procjene rizika, obezbjeđivanje tehničkih, organizacionih, zdravstvenih mjera zaštite.
- Obezbjeđivanje opreme i obuke za radnike – lične zaštitne opreme, sigurnosti na radnom mjestu, instruktur za zaštitu na radu.
- Prijava povrede – Zakonom o zaštiti na radu, član 62, precizirano je da poslodavac mora prijaviti povredu na radu (ili profesionalno oboljenje) nadležnim organima najkasnije u roku od tri dana od kada je saznao za povredu ili od utvrđivanja oboljenja.
- Izvještaj – sačinjava se obrazac izvještaja, koji uključuje sve relevantne podatke (o poslodavcu, povrijeđenom radniku, okolnostima povrede, očevici, nalazima ljekara, mišljenju inspektora rada).
- Zaštita prava radnika – ne smiju uslijed povrede diskriminisati radnika; omogućiti mu da koristi prava zagarantovana zakonom; obezbjediti adekvatnu medicinsku njegu.
Procedura prijave i dokumentacija
| Korak | Opis |
|---|---|
| 1. Obavještavanje poslodavca | Radnik ili lice koje je saznalo za povredu mora obavijestiti poslodavca čim je moguće. Poslodavac ima zakonsku obavezu da reaguje. |
| 2. Ljekarski pregled i utvrđivanje povrede | Povrijeđeni se upućuje na medicinski pregled; potvrda od liječnika je ključni dokaz. |
| 3. Sačinjenje izvještaja | Poslodavac popunjava izvještaj o povredi / profesionalnom oboljenju u formi propisanoj Pravilnikom. Rok: najkasnije 3 dana od saznanja. |
| 4. Inspekcija rada / nadzor | Inspektor rada može izvršiti nadzor, uzimajući u obzir dokumentaciju, uslove rada, strana svjedočenja. |
| 5. Mogući sudski postupak | Ako se radnik ne može nagoditi sa poslodavcem, moguće je podnijeti tužbu za naknadu štete, zaštitu prava iz radnog odnosa. Sudska praksa pokazuje da se odlučuje po dokazima: medicinska dokumentacija, svjedočenja, interni akti poslodavca. |
Sudska praksa i značajne odluke
- Sudovi u FBiH su u nekoliko slučajeva potvrdili da poslodavac ne može izostaviti obavezu zaštite ako su postojale jasne regulative i da je neispunjavanje tih obaveza (npr. neadekvatna zaštitna oprema) razlog za naknadu štete.
- Teret dokazivanja je uglavnom na poslodavcu u slučaju povrede na radu – on mora pokazati da je ispunio sve zakonom propisane mjere.
Zaključak
Povreda na radu u FBiH je pravni institut koji donosi niz obaveza i odgovornosti za poslodavce, a istovremeno štiti radnike od nepravde. Za radnike je ključno da znaju svoja prava, postupaju pravovremeno, čuvaju dokaze, te da se obrate pravniku kada im poslodavac ne osigura zakonom propisanu zaštitu. Za poslodavce, obaveza je da provode preventivne mjere, imaju jasne interne procedure, te da postupaju u skladu s propisima o prijavi i izvještavanju.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete radi povrede na radu.