Pukotine na kući, slijeganje terena, buka i prašina iz obližnjeg pogona, susjedova gradnja koja je oduzela svjetlo. U svim tim slučajevima šteta je vidljiva, a sporno je ko za nju odgovara.
Odluke Vrhovnog suda Federacije BiH koje slijede daju odgovor za najčešće situacije. Uz svaki stav prenesen je i izvod iz obrazloženja, onako kako je objavljen u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH.
Šteta od rudarskih radova
Za tuzlansko područje ovo je najčešći sporni odnos. Odgovor zavisi od jednog pitanja: šta je bilo prije, rudno polje ili kuća.
Kada je objekat počeo da se gradi prije proglašenja rudnog polja, odgovara rudnik.
POSTOJI ISKLJUČIVA ODŠTETNA ODGOVORNOST RUDARSKE ORGANIZACIJE U SLUČAJU KADA JE OŠTEĆENI OTPOČEO GRADNJU SVOGA STAMBENOG OBJEKTA PRIJE NEGO ŠTO JE SPORNO PODRUČJE PROGLAŠENO RUDNIM POLJEM, A RUDARSKA ORGANIZACIJA GA NI NAKNADNO NIJE UPOZORILA DA GRADI NA EKSPLOATACIONOM RUDNOM POLJU.
Vrhovni sud FBiH, broj: 32 0 P 054938 11 Rev, od 26.07.2012. godine. Bilten 1-2/2012.
Kada je gradnja počela nakon proglašenja rudnog polja, a mišljenje rudarskog preduzeća nije pribavljeno, rizik snosi graditelj.
NE POSTOJI ODŠTETNA ODGOVORNOST RUDNIKA UKOLIKO JE STAMBENI OBJEKAT, BEZ PRIBAVLJENOG MIŠLJENJA RUDARSKOG PREDUZEĆA O MOGUĆNOSTI PREDUZIMANJA GRADNJE OBJEKTA, SAGRAĐEN NA PODRUČJU KOJE JE U VRIJEME GRADNJE VEĆ BILO PROGLAŠENO RUDNIM POLJEM.
Iz obrazloženja:
Iz činjeničnog utvrđenja nižestepenih sudova proizilazi da su predmetni objekti tužitelja (kuća, sušara i bunar) izgrađeni na području koje je u vrijeme gradnje već bilo proglašeno rudnim poljem. Prednik tužitelja nije postupio u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, odnosno odredbom čl. 74. st. 1. Osnovnog zakona o rudarstvu koji je bio na snazi u vrijeme kada je tužitelj gradio stambeni objekat, jer nije pribavio mišljenje rudarskog preduzeća o mogućnosti podizanja građevinskog objekta. Naime, ovom odredbom je propisano da za podizanje građevinskih objekata na zemljištu u granicama eksploatacionog polja se mora, prije izdavanja građevinske dozvole, pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća o mogućnosti podizanja građevinskog objekta. Kako je stambeni objekat tužitelja podignut bez pribavljenog mišljenja rudarskog preduzeća i bez građevinske dozvole takvim propustom preuzeli su rizik za eventualnu štetu pa ne predstoji odgovornost tuženog za nastalu štetu.
Vrhovni sud FBiH, odluka objavljena u Biltenu 1-2/2011.
Postoji i treća situacija, u kojoj odgovornost prelazi na općinu.
OPĆINA ODGOVARA ZA ŠTETU PROUZROKOVANU OŠTEĆENJEM GRAĐEVINSKIH OBJEKATA USLJED IZVOĐENJA RUDARSKIH RADOVA, PO NAČELU ODGOVORNOSTI ZA POSTUPKE ORGANA AKO JE NJEN ORGAN IZDAO GRAĐEVINSKU DOZVOLU, UPRKOS TOME ŠTO JE ZNAO, ILI PREMA OKOLNOSTIMA MOGAO ZNATI, DA SE ZAHTJEV INVESTITORA ODNOSI NA GRAĐENJE NA RUDARSKOM EKSPLOATACIONOM POLJU, A PRETHODNO NIJE PRIBAVIO MIŠLJENJE RUDARSKE ORGANIZACIJE O MOGUĆNOSTI PODIZANJA GRAĐEVINSKIH OBJEKATA, S OBZIROM NA RUDARSKE RADOVE, KADA SE TAKVO MIŠLJENJE TRAŽILO PO ZAKONU. U TOM SLUČAJU, ODGOVORNOST RUDNIKA JE ISKLJUČENA.
Iz obrazloženja:
Nižestepeni sudovi su pravilno ocijenili da postoji odgovornost prvotužene općine za spornu štetu na kući tužitelja s obzirom da je nadležni organ njenog prednika izdao odobrenje za građenje na zemljištu u granicama eksploatacionog polja, a prethodno da nije pribavljeno mišljenje rudarske organizacije shodno članu 40. stav 1. Zakona o rudarstvu, na pravnoj snazi u vrijeme davanja odobrenja za građenje. Ovo, neovisno od toga što tužitelji, kao investitori nisu priložili mišljenje rudarske organizacije, jer općinski organ nije to od njih zahtijevao naknadno, a prije izdavanja odobrenja za građenje znao je za ranije proglašeno eksploataciono polje. Da je to mišljenje pribavio, znao bi da li je moguće izdati odobrenje za građenje i zavisno od toga donio bi odgovarajuću odluku koja je mogla biti i drugačija od donijete, i ne može stoga odgovornost prebaciti na drugotuženog.
Vrhovni sud FBiH, broj: 32 0 P 042962 15 Rev, od 13.10.2015. godine. Bilten 2015.
Redoslijed provjere je, dakle, jasan. Kada je proglašeno eksploataciono polje, kada je počela gradnja, i šta je organ tražio prije izdavanja dozvole.
Odgovornost organa koji je izdao odobrenje za građenje
Isti pristup sud primjenjuje i izvan rudarskih područja.
IZDAVANJEM ODOBRENJA ZA GRAĐENJE NADLEŽNI ORGAN UPRAVE GARANTUJE SIGURNOST GRAĐENJA NA ODOBRENOJ LOKACIJI, PA PROPUST NADLEŽNOG ORGANA UPRAVE DA U POSTUPKU IZDAVANJA NAVEDENOG ODOBRENJA ZATRAŽI PREDUZIMANJE ISTRAŽIVAČKIH RADOVA RADI UTVRĐIVANJA GEOLOŠKOG SASTAVA TLA I NJEGOVE NOSIVOSTI I STABILNOSTI (GEOMEHANIČKO ISPITIVANJE TLA) PREDSTAVLJA NEZAKONIT I NEPRAVILAN RAD U SMISLU ODREDBE ČLANA 172. STAV 1. ZOO.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-08-000194, od 23.04.2009. godine. Bilten 2009.
Za vlasnike kuća na klizištima ovo je osnov koji se često previđa, jer se odgovornost traži od izvođača radova umjesto od organa koji je dozvolu izdao.
Radovi na susjednoj nekretnini
NARUČILAC I IZVOĐAČ RADOVA ODGOVARAJU ZA ŠTETU PROUZROKOVANU RADOVIMA NA NEKRETNINI PO NAČELU OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI, PA KADA SE TOKOM TIH RADOVA POJAVE OŠTEĆENJA NA SUSJEDNOJ NEKRETNINI PRETPOSTAVLJA SE DA SU ONA PROUZROKOVANA TIM RADOVIMA. TERET DOKAZIVANJA DA NE POSTOJI UZROČNA VEZA IZMEĐU IZVOĐENJA RADOVA I NASTALE ŠTETE LEŽI NA NARUČIOCU I IZVOĐAČU RADOVA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 64 0 P 003141 11 Rev, od 09.02.2012. godine. Bilten 1-2/2012.
Nepostojanje pismenog ugovora ne pomaže onome ko je radove naručio.
ZA MOGUĆNOST UTVRĐIVANJA ČINJENICE KOJE LICE JE BILO NARUČILAC ODNOSNO IZVOĐAČ IZVEDENIH GRAĐEVINSKIH RADOVA NIJE NEOPHODAN USLOV POSTOJANJE PISMENOG UGOVORA O GRAĐENJU U SMISLU ČLANA 630. ZOO, VEĆ SE TA ČINJENICA, U ODSUSTVU PISMENOG UGOVORA O GRAĐENJU, KAO FAKTIČKO PITANJE MOŽE UTVRDITI I DRUGIM DOKAZNIM SREDSTVIMA. ZA PRAVILNU PRIMJENU ODREDBE ČLANA 207. ZOO ODLUČNO JE SAMO DA LI JE ŠTETA NA NEKRETNINI NASTALA U VEZI SA IZVOĐENJEM RADOVA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-001839, od 05.02.2009. godine. Bilten 2009.
Buka, prašina, dim i mirisi
Dozvola za rad ne štiti onoga ko uznemirava okolinu.
ZA PRAVILNU PRIMJENU MATERIJALNOG PRAVA U POGLEDU ZAHTJEVA ZA STVARNO-PRAVNU ZAŠTITU OD ŠTETNIH IMISIJA (BUKA, TEMPERATURA, DIM I NEPRIJATNI MIRISI) NIJE ODLUČNO DA LI EMITENT ŠTETNIH IMISIJA POSJEDUJE ODOBRENJE ZA RAD IZDATO OD STRANE NADLEŽNOG ORGANA, VEĆ DA LI JE ISTI UDOVOLJIO OBAVEZAMA KOJE ZA NJEGA PROIZILAZE IZ ODREDBE ČLANA 9. STAV 1. ZAKONA O VLASNIČKO-PRAVNIM ODNOSIMA, ODNOSNO DA LI SE RADI O IMISIJAMA KOJE PRELAZE MJERU KOJA JE UOBIČAJENA S OBZIROM NA PRIRODU I NAMJENU NEPOKRETNOSTI I NA MJESNE PRILIKE, ILI KOJIMA SE PROUZROKUJE ZNATNIJA ŠTETA.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-000798, od 09.09.2008. godine. Bilten 2/2008.
Uz uklanjanje izvora uznemiravanja može se tražiti i naknada nematerijalne štete.
OŠTEĆENA LICA MOGU TRAŽITI I NAKNADU NEIMOVINSKE ŠTETE ZBOG ŠTETNIH IMISIJA U VIDU BUKE I PRAŠINE.
Iz obrazloženja:
Prvostepeni sud u cjelosti poklanja vjeru vještaku ekologu da se kuće tužitelja nalaze u području koje je zbog blizine drugotužene i njenog odlagališta šljake vrlo zagađeno. Zagađenje zraka, vode i zemljišta veće je od uobičajenog, a buka i prašina koju stvaraju kamioni prvotužene prevozeći šljaku prelaze uobičajene granice. Mjere koje prvotužena preduzima kvašenjem dijela puta kojim vrši prevoz šljake sa odlagališta drugotužene nisu dovoljne da se okolina zaštiti od prekomjerne prašine, a buka koju stvaraju njeni kamioni veća je od uobičajene. Na osnovu saslušanja vještaka neuropsihijatra prvostepeni sud utvrđuje da ovakva djelatnost tuženih kod tužitelja prouzrokuje simptome povišene fizičke napetosti, anksiozno-depresivni poremećaj prilagodbe, frustracionu intoleranciju te slabu kontrolu impulsa i afekata.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-07-000909, od 25.08.2008. godine. Bilten 2/2008.
Predmet je vođen protiv fabrike cementa i elektroprivrede, zbog prevoza šljake makadamskim putem pored kuća tužitelja.
Oduzeto svjetlo i pogled
Ovdje je prag znatno viši nego što ljudi očekuju.
VLASNIK NEKRETNINE KOJA JE IZLOŽENA NEGATIVNIM UTICAJIMA SA SUSJEDNE NEKRETNINE (SMANJENJE OSUNČANOSTI I PREGLEDNOSTI) IMA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE SAMO U SLUČAJU AKO TI UTICAJI PO SVOM INTENZITETU U ZNATNOJ MJERI OGRANIČAVAJU NJEGOVA VLASNIČKA PRAVA, ODNOSNO PRELAZE UOBIČAJENE GRANICE. POD ŠTETOM KOJA PRELAZI UOBIČAJNE GRANICE, KADA JE U PITANJU PORODIČNA KUĆA, PODRAZUMIJEVA SE TAKAV OBIM ŠTETNIH POSLJEDICA KOJE POD KONKRETNIM OKOLNOSTIMA DJELUJU TAKO DA UGROŽENI OBJEKAT ZA VLASNIKA GUBI SVOJU UPOTREBNU VRIJEDNOST, ILI ZNATNO SMANJUJU NJEGOVU PROMETNU VRIJEDNOST.
Iz obrazloženja:
Predmet zahtjeva tužiteljice, sa kojim je pravomoćno odbijena, predstavlja potraživanje naknade materijalne štete zbog umanjenja vrijednosti njenog objekta koja se ogleda u smanjenoj osunčanosti i pogledu nastaloj protupravnim ponašanjem tuženog. Svoj zahtjev za naknadu materijalne štete tužiteljica zasniva na odredbi člana 158. Zakona o obligacionim odnosima, dakle na krivici tuženog, koji je prema njenoj tvrdnji proširenjem tj. dogradnjom sprata objekta, a koje je radove poduzeo bez građevinske dozvole, prouzrokovao štetu tako što joj je smanjio pogled i osunčanost.
Vrhovni sud FBiH, broj: 070-0-Rev-09-000477, od 01.07.2010. godine. Bilten 2/2010.
Gradnja bez dozvole, dakle, sama po sebi ne daje susjedu pravo na naknadu. Mora se dokazati da je objekat izgubio upotrebnu vrijednost ili da mu je prometna vrijednost znatno smanjena.
Balkon i krov iznad tuđeg zemljišta
UKOLIKO JE PRILIKOM GRADNJE GRAĐEVINA DOŠLA DO PROTIVPRAVNOG ZADIRANJA U TUĐI ZRAČNI PROSTOR, USLJED ČEGA VLASNIK KRIVICOM GRADITELJA NIJE MOGAO KORISTITI SVOJU NEKRETNINU U PUNOM OBIMU, VLASNIKU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZBOG UMANJENJA VRIJEDNOSTI NJEGOVE NEKRETNINE ILI ZBOG GUBITKA KORISTI KOJU BI ON OSTVARIO PO REDOVNOM TOKU STVARI.
Iz obrazloženja:
Prema stanovištu izraženom u sudskoj praksi podizanje balkona ili dijela krova iznad zemljišta u vlasništvu druge osobe može predstavljati uznemiravanje vlasnika tog zemljišta u smislu člana 49. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima. Treća osoba koja neosnovano uznemirava vlasnika jeste svaki onaj koji je izvršio čin smetanja, onaj po čijem nalogu je smetanje izvršeno kao i onaj u čiju je korist određena radnja obavljena, a on tu korist odobri ili se njome direktno ili indirektno koristi. Ukoliko nema konkretnih ograničenja u upotrebi stvari tada nema ni uznemiravanja prava vlasništva.
Vrhovni sud FBiH, broj: 68 0 P 004072 13 Rev, od 11.02.2014. godine. Bilten 2014.
Šta iz ovoga slijedi
Kod rudarske štete prvo se utvrđuju datumi. Godina proglašenja eksploatacionog polja, godina početka gradnje i datum izdavanja odobrenja za građenje. Ta tri podatka određuju hoće li tužba ići protiv rudnika, protiv općine ili protiv nikoga.
Kod radova na susjednoj nekretnini teret dokazivanja je na naručiocu i izvođaču. Oštećeni dokazuje da su se oštećenja pojavila tokom radova, a druga strana mora dokazati da veze nema.
Kod imisija odlučuje mjera uobičajena za to mjesto i tu vrstu nekretnine, a ne postojanje dozvole za rad.
Kod oduzetog svjetla i pogleda prag je visok. Nepravilna gradnja susjeda nije dovoljna bez dokaza o znatnom gubitku vrijednosti.
U svim slučajevima stanje objekta treba dokumentovati prije nego što se šteta proširi. Fotografije sa datumom, nalaz statičara i zapisnik nadležne inspekcije kasnije su jedini dokazi koji stoje.
Česta pitanja
Kuća mi je popucala od slijeganja terena zbog rudnika. Koga tužim? Zavisi od toga šta je bilo prije. Ako je gradnja počela prije proglašenja rudnog polja, odgovara rudnik. Ako je općina izdala dozvolu za građenje na eksploatacionom polju bez mišljenja rudarske organizacije, odgovara općina.
Da li rudnik odgovara ako sam gradio bez dozvole na rudnom polju? Ne odgovara. Vrhovni sud je stao na stanovište da je graditelj takvim propustom preuzeo rizik za eventualnu štetu.
Susjed je gradio i moja kuća je popucala. Moram li dokazati da je on kriv? Ne morate. Pretpostavlja se da oštećenja nastala tokom radova od njih i potiču, a naručilac i izvođač moraju dokazati suprotno.
Da li mogu tražiti naknadu zbog buke i prašine iz obližnjeg pogona? Možete, uključujući i nematerijalnu štetu. Odlučuje da li imisije prelaze mjeru uobičajenu s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine i na mjesne prilike.
Da li mi susjedova dogradnja koja mi je oduzela sunce daje pravo na naknadu? Samo ako uticaji u znatnoj mjeri ograničavaju vaša vlasnička prava, odnosno ako je objekat izgubio upotrebnu vrijednost ili mu je prometna vrijednost znatno smanjena.
Da li je balkon iznad moje parcele osnov za naknadu? Može biti, ako zbog toga niste mogli koristiti nekretninu u punom obimu. Bez konkretnog ograničenja u upotrebi nema uznemiravanja prava vlasništva.
Advokatska kancelarija Kemal Vejzović pruža usluge savjetovanja i zastupanja u postupcima naknade štete.
Kontakt telefon: 061 641 424 Email: [email protected] Adresa: Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla