Sporazum o priznanju krivnje u FBiH – kada se može zaključiti, šta sud provjerava i čega se optuženi odriče. Član 246. ZKP FBiH.
Ukratko
- Pregovori se mogu voditi sve do završetka glavne rasprave, odnosno rasprave pred žalbenim vijećem.
- Tužitelj može predložiti kaznu ispod zakonskog minimuma za to krivično djelo.
- Zaključenjem sporazuma optuženi se odriče prava na suđenje i prava na žalbu na izrečenu sankciju.
- Ako sud odbaci sporazum, priznanje iz njega ne može se koristiti kao dokaz u postupku.
Šta je sporazum o priznanju krivnje
Sporazum o priznanju krivnje je institut kojim se krivični postupak okončava bez provođenja glavne rasprave — optuženi priznaje krivnju, a zauzvrat se s tužiteljem dogovara o krivičnopravnoj sankciji koja će mu biti izrečena.
U praksi se o njemu govori na dva krajnja načina: kao o rješenju koje uvijek donosi blažu kaznu, ili kao o odricanju od odbrane koje se nikad ne isplati. Nijedno nije tačno. Sporazum je procesna mogućnost s jasno određenim pravnim posljedicama, a njegova opravdanost zavisi isključivo od okolnosti konkretnog predmeta — prije svega od dokazne situacije.
Institut je uređen članom 246. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, uz odredbe o izjašnjenju o krivnji iz čl. 244. i 245.
Kada se sporazum može zaključiti
Osumnjičeni, odnosno optuženi i njegov branitelj mogu do završetka glavne rasprave, odnosno rasprave pred žalbenim vijećem pregovarati s tužiteljem o uvjetima priznavanja krivnje za djelo koje im se stavlja na teret (član 246. stav 1.).
Vremenski okvir je dakle širok — pregovori su mogući i u istražnoj fazi, i nakon potvrđivanja optužnice, pa i u žalbenom postupku.
Postoji, međutim, važna zapreka. Sporazum o priznanju krivnje ne može se zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivnji izjasnio da je kriv (član 246. stav 2.). Ako je krivnja već priznata na tom ročištu, dalje pregovaranje o sankciji putem sporazuma nije moguće — postupak ide putem iz člana 245.
To je odredba koja u praksi ima ozbiljne posljedice. Izjašnjenje o krivnji nije trenutak za improvizaciju: njime se može zatvoriti mogućnost pregovora koja je do tada stajala otvorena.
Zakon uz to izričito uređuje i situaciju naknadnog priznanja. Ako se optuženi proglasi krivim nakon završetka glavne rasprave ili promijeni prvobitnu izjavu o poricanju krivnje i naknadno prizna krivnju, njegova ranija izjava o poricanju neće biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije (član 244. stav 3.).
Šta tužitelj može ponuditi
Prilikom pregovaranja tužitelj može predložiti izricanje kazne ispod zakonom određenog minimuma kazne zatvora za to krivično djelo, odnosno blažu sankciju, u skladu s krivičnim zakonom (član 246. stav 3.).
To upućuje na pravila o ublažavanju kazne iz Krivičnog zakona FBiH. Prema članu 51. KZ FBiH, granice ublažavanja su sljedeće:
| Propisana najmanja mjera kazne | Kazna se može ublažiti do |
|---|---|
| deset ili više godina zatvora | pet godina zatvora |
| tri ili više godina zatvora | jedne godine zatvora |
| dvije godine zatvora | šest mjeseci zatvora |
| jedna godina zatvora | tri mjeseca zatvora |
| najviše jedna godina zatvora | trideset dana zatvora |
| zatvor bez naznake najmanje mjere | umjesto zatvora može se izreći novčana kazna |
Pri odlučivanju koliko će kaznu ublažiti, sud posebno uzima u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to krivično djelo (član 51. stav 2. KZ FBiH).
Ovo je konkretan okvir unutar kojeg se pregovara. Prijedlog koji izlazi izvan tih granica sud neće prihvatiti, jer je dužan provjeriti da li je izrečena sankcija u skladu sa stavom 3. člana 246. ZKP FBiH.
Forma i nadležnost za odlučivanje
Sporazum o priznanju krivnje sačinjava se u pisanom obliku i uz optužnicu se dostavlja sudiji za prethodno saslušanje, sudiji odnosno vijeću (član 246. stav 4.).
Ko o njemu odlučuje zavisi od faze postupka:
- nakon potvrđivanja optužnice, sporazum razmatra i sankciju izriče sudija za prethodno saslušanje — sve do dostavljanja predmeta sudiji odnosno vijeću radi zakazivanja glavne rasprave;
- nakon dostavljanja predmeta radi zakazivanja glavne rasprave, o sporazumu odlučuje sudija odnosno vijeće.
Sud sporazum može prihvatiti ili odbaciti (član 246. stav 5.). Ne postoji mogućnost da ga sud izmijeni ili prihvati djelimično.
Šta sud provjerava prije prihvatanja
Ovo je dio koji sporazumu daje njegovu pravnu težinu. Prilikom razmatranja sporazuma sud provjerava pet stvari (član 246. stav 6.):
a) da li je do sporazuma došlo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, i nakon upoznavanja s mogućim posljedicama — uključujući posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i troškove krivičnog postupka;
b) da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog;
c) da li optuženi razumije da se sporazumom odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu biti izrečena;
d) da li je izrečena sankcija u skladu s okvirom iz stava 3.;
e) da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiteljem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu.
Tačka b) zaslužuje poseban naglasak. Sud ne prihvata sporazum samo zato što je optuženi pristao — mora utvrditi da postoji dovoljno dokaza o krivnji. Priznanje samo po sebi nije dovoljno.
Čega se optuženi odriče
Zaključenjem sporazuma optuženi se odriče dva prava koja se kasnije ne mogu vratiti.
Prava na suđenje. Glavna rasprava se ne provodi. Dokazi se ne izvode, svjedoci se ne ispituju unakrsno, odbrana ne izlaže svoju verziju događaja pred sudom.
Prava na žalbu na sankciju. Optuženi ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja mu se izriče na osnovu sporazuma (član 246. stav 6. tačka c).
Uz to, sporazum ne briše posljedice koje idu uz osuđujuću presudu: imovinskopravni zahtjev oštećenog, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, troškove postupka, upis u kaznenu evidenciju i sve što iz osude proizlazi. Zakon zato izričito traži da optuženi s tim posljedicama bude upoznat prije zaključenja.
Ako sud odbaci sporazum
Ako sud odbaci sporazum, to će saopćiti strankama i branitelju i konstatovati u zapisniku. Istovremeno se određuje datum glavne rasprave, koja se zakazuje u roku od 30 dana (član 246. stav 8.).
Najvažnija zaštita nalazi se u istom stavu: priznanje iz odbačenog sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.
Isto pravilo važi i kod izjave o priznanju krivnje — ako je sud odbaci, ne može se koristiti kao dokaz u daljnjem toku postupka (član 245. stav 3.).
Ovo je značajno za procjenu rizika pregovaranja. Neuspio pokušaj sporazuma ne ostavlja priznanje u spisu koje bi se kasnije koristilo protiv optuženog.
Uloga branitelja i položaj oštećenog
Zakon pregovaranje veže uz branitelja: pregovore vode osumnjičeni odnosno optuženi i njegov branitelj (član 246. stav 1.).
Kod izjašnjenja o krivnji izjavu optuženi daje sudiji za prethodno saslušanje u prisustvu tužitelja i branitelja, a prije izjave o priznanju upoznaje se sa svim mogućim posljedicama. Ako optuženi nema branitelja, sudija za prethodno saslušanje provjerit će da li optuženi razumije posljedice izjašnjavanja i da li postoje uvjeti za postavljanje branitelja u skladu s članom 59. stav 5. odnosno članom 60. ZKP FBiH (član 244. stav 1.).
Što se oštećenog tiče, njegov položaj nije zanemaren. Sud provjerava da li mu je pružena mogućnost da se pred tužiteljem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu (član 246. stav 6. tačka e), a o rezultatima pregovaranja o krivnji sud će oštećenog obavijestiti (član 246. stav 9.).
Kada sporazum ima smisla razmotriti
Odluka o sporazumu je uvijek procjena konkretnog predmeta, ali postoje okolnosti koje je čine ozbiljnom opcijom:
Kada je dokazna situacija nepovoljna. Ako dokazi optužbe uvjerljivo potkrepljuju navode optužnice, izgledi odbrane na glavnoj raspravi mogu biti slabiji od onoga što se može postići pregovorima.
Kada je razlika u sankciji značajna. Mogućnost izricanja kazne ispod zakonskog minimuma, u granicama člana 51. KZ FBiH, kod težih djela može značiti bitno drukčiji ishod.
Kada je važna dužina trajanja postupka. Sporazum okončava predmet bez glavne rasprave, što kod pritvora i kod predmeta koji utiču na radni ili poslovni status ima samostalnu težinu.
I obrnuto — sporazum je pogrešan izbor kada dokazi optužbe ne izdrže ozbiljnu provjeru, kada postoji sporno pravno pitanje kvalifikacije djela, ili kada posljedice osude (imovinskopravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi, gubitak određenih prava) nadmašuju razliku u kazni.
Ta procjena traži uvid u kompletan spis. Zato se o sporazumu ne odlučuje na osnovu ponude same po sebi, nego na osnovu poređenja s realnim izgledima na glavnoj raspravi.
Često postavljana pitanja
Do kada se mogu voditi pregovori o priznanju krivnje? Do završetka glavne rasprave, odnosno rasprave pred žalbenim vijećem (član 246. stav 1.).
Mogu li zaključiti sporazum ako sam se već izjasnio da sam kriv? Ne. Sporazum se ne može zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivnji izjasnio da je kriv (član 246. stav 2.).
Može li kazna biti niža od zakonskog minimuma? Tužitelj može predložiti kaznu ispod zakonom određenog minimuma za to djelo, odnosno blažu sankciju u skladu s krivičnim zakonom (član 246. stav 3.), u granicama ublažavanja iz člana 51. KZ FBiH.
Mogu li se žaliti na kaznu iz sporazuma? Ne. Sud upravo provjerava da li optuženi razumije da se odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na sankciju koja će mu biti izrečena (član 246. stav 6. tačka c).
Šta ako sud odbaci sporazum — hoće li se moje priznanje koristiti protiv mene? Ne. Priznanje iz odbačenog sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku, a glavna rasprava se zakazuje u roku od 30 dana (član 246. stav 8.).
Da li sud mora prihvatiti sporazum koji smo postigli s tužiteljem? Ne. Sud sporazum može prihvatiti ili odbaciti, i prethodno provjerava uvjete iz člana 246. stav 6. — među njima i da li postoji dovoljno dokaza o krivnji.
Kakav je položaj oštećenog? Sud provjerava da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiteljem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu, a o rezultatima pregovaranja oštećeni se obavještava (član 246. st. 6. tačka e i 9.).
Kada je potrebno angažovati advokata
Sporazum o priznanju krivnje zakon veže uz učešće branitelja, i to s razlogom — procjena da li je ponuđena sankcija povoljnija od realnih izgleda na glavnoj raspravi zahtijeva uvid u kompletan spis. Advokatska kancelarija Vejzović zastupa osumnjičene i optužene u pregovorima o priznanju krivnje i u krivičnim postupcima pred sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Kontakt: 061 641 424 | adv.vejzovic@gmail.com Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, Advokatska kancelarija Vejzović, Tuzla.
Ovaj tekst ima informativni karakter i predstavlja opći prikaz zakonskih odredbi. Ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Za procjenu vlastite pravne situacije preporučuje se konsultacija s advokatom.