Bračna stečevina i posebna imovina
Bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu (član 250. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, „Službene novine Federacije BiH” broj 35/05, 41/05, 31/14 i 32/19, odluka Ustavnog suda).
Razgraničenje te dvije mase je osnovno pitanje svakog spora o imovini nakon prestanka braka, jer podjeli podliježe samo bračna stečevina.
Podjela bračne stečevine ne zavisi od toga da li je razvod bio sporazuman ili je proveden po tužbi, niti se mora provesti istovremeno s razvodom.
Šta ulazi u bračnu stečevinu
Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine (član 251. stav 1.).
Zakon uz to izričito uređuje četiri situacije koje se u praksi najčešće osporavaju:
Pokloni trećih osoba. Pokloni učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice, bilo u novcu, stvarima ili pružanju pomoći radom, ulaze u bračnu stečevinu bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera (član 251. stav 2.).
Ovo je odredba koja se najčešće pogrešno razumije. Poklon roditelja jednog bračnog partnera, dat tokom braka, po pravilu ulazi u zajedničku masu, osim ako se dokaže suprotna namjera poklonodavca.
Dobitak od igara na sreću je bračna stečevina (stav 3.).
Prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni za vrijeme trajanja bračne zajednice su bračna stečevina (stav 4.).
Prihodi iz stečene imovine. Zakonom su izričito obuhvaćeni i prihodi iz imovine koja čini stečevinu, na primjer zakupnina od nekretnine stečene tokom braka.
Šta ostaje posebna imovina
Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina (član 254. stav 1.).
Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja bračne zajednice jedan bračni partner stekne po pravnom osnovu drukčijem od onog navedenog u članu 251. (stav 2.). Praktično se tu radi prije svega o imovini stečenoj nasljeđivanjem i o poklonu učinjenom samo jednom bračnom partneru.
Razlika između te dvije mase ima dvostruki značaj. Posebna imovina ne podliježe podjeli, ali njome bračni partner odgovara za vlastite obaveze.
Suvlasnički udjeli i ispravka upisa u zemljišnoj knjizi
Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili (član 252. stav 1.). Budući bračni partneri, odnosno bračni partneri, mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose vezane za bračnu stečevinu (stav 2.).
Odredba koja u praksi najviše vrijedi nalazi se u stavu 3.:
Ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.
To znači da upis na ime samo jednog bračnog partnera sam po sebi ne isključuje suvlasništvo drugog. Zemljišnoknjižno stanje se u tom slučaju ispravlja, a ne uspostavlja iznova.
Uz to, prema Zakonu o sudskim taksama Tuzlanskog kantona, ne plaća se taksa za naknadni upis supružnika kao suvlasnika na osnovu sudske odluke ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik, kao ni za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama u njihovom suvlasništvu (član 12. stav 1. tačka f).
Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obaveznog prava, ako Porodičnim zakonom nije drukčije određeno (član 253.).
Kako se stečevina dijeli
Podjela bračne stečevine vrši se ugovorom bračnih partnera (član 255. stav 1.).
Ako bračni partneri ne zaključe takav ugovor, podjelu će izvršiti sud na zahtjev bračnih partnera ili povjerioca bračnog partnera, kako tokom tako i nakon prestanka braka (stav 2.).
Iz toga proizlaze dvije stvari. Prva je da podjela nije vezana za brakorazvodni postupak i može se tražiti i godinama kasnije. Druga je da zahtjev može postaviti i povjerilac jednog bračnog partnera, radi namirenja svog potraživanja.
Budući da su bračni partneri suvlasnici, na samu diobu primjenjuju se pravila o razvrgnuću suvlasništva iz Zakona o stvarnim pravima. Sud će prvenstveno odrediti fizičku diobu, a ako je ona nemoguća ili moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti, diobu prodajom, odnosno dosuđivanje stvari jednom suvlasniku uz isplatu naknade tržišne vrijednosti ostalima.
Pravo preče kupnje. Ako je sud odlučio da se podjela izvrši prodajom stvari zbog toga što je fizička dioba nemoguća ili je moguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, bračni partner ima pravo preče kupnje te stvari (član 257.).
Stvari namijenjene djetetu. Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj djeteta dobit će pri podjeli bračne stečevine, pored svog dijela, i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta. Ako se odluka o povjeravanju izmijeni, te stvari se predaju drugom roditelju odnosno osobi kojoj se povjeri čuvanje i odgoj djeteta (član 256.).
Bračni ugovor
Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi bračnih partnera prilikom sklapanja braka, kao i tokom trajanja bračne zajednice (član 258. stav 1.).
Stav 2. istog člana, kojim je bila propisana forma tog ugovora, prestao je važiti odlukom Ustavnog suda objavljenom u „Službenim novinama Federacije BiH” broj 32/19. Izvori koji se pozivaju isključivo na tekst zakona iz 2005. godine ne odražavaju važeće stanje.
Bračni ugovor može u ime bračnog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost sklopiti njegov staratelj, uz odobrenje organa starateljstva (član 259.).
Bračni partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge države na imovinskopravne odnose (član 260.). Ta odredba je od značaja za bračne partnere koji žive u inozemstvu.
Matičar je dužan buduće bračne partnere upoznati sa mogućnošću uređenja imovinskih odnosa iz člana 258. prilikom prijave namjere sklapanja braka (član 20. stav 2.).
Odgovornost za obaveze
Razgraničenje masa ima neposredan značaj i za odnos prema povjeriocima.
Pojedinačna odgovornost. Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi bračni partner. Za te obaveze bračni partner odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u bračnoj stečevini (član 261.).
Solidarna odgovornost. Za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne odnosno porodične zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovaraju zajednički oba bračna partnera, bračni partneri odgovaraju solidarno, kako bračnom stečevinom tako i svojom posebnom imovinom (član 262.).
Zakon predviđa i posljedicu prikrivanja obaveza: poništenje braka može pokrenuti bračni drug protiv drugog bračnog druga koji je prešutio veće obaveze stečene prije braka iz člana 261. (član 40. stav 5.).
Vanbračna stečevina
Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici koja ispunjava uvjete iz člana 3. smatra se njihovom vanbračnom stečevinom, a na nju se primjenjuju odredbe o bračnoj stečevini (član 263.).
Vanbračna zajednica je, u smislu ovog zakona, zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete (član 3.).
Utvrđivanje postojanja i trajanja vanbračne zajednice je u tim predmetima prethodno pitanje od kojeg zavisi sve ostalo.
Šta se u praksi najčešće osporava
Sredstva unesena prije braka. Nekretnina kupljena tokom braka, ali djelimično sredstvima stečenim prije njegovog sklapanja, otvara pitanje razgraničenja masa i srazmjera doprinosa.
Pokloni roditelja. Sporno je da li je poklon učinjen jednom bračnom partneru ili oboma, o čemu se odlučuje prema namjeni poklona i okolnostima u momentu davanja (član 251. stav 2.).
Upis na jednog bračnog partnera. Sam upis ne isključuje suvlasništvo drugog, koji može zahtijevati ispravku upisa (član 252. stav 3.).
Kredit i otplata nakon prestanka braka. Otplata zajedničkog duga nakon prestanka bračne zajednice utiče na međusobne odnose bračnih partnera i zahtijeva posebnu ocjenu.
Trajanje vanbračne zajednice. Kod vanbračne stečevine se prvo mora utvrditi da zajednica ispunjava uvjete iz člana 3.
Često postavljana pitanja o podjeli bračne stečevine
Pitanje: Šta ulazi u bračnu stečevinu? Odgovor: Imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice i prihodi iz te imovine, pokloni trećih osoba pod uvjetima iz člana 251. stav 2., dobitak od igara na sreću i prihodi od intelektualnog vlasništva ostvareni tokom bračne zajednice.
Pitanje: Da li je nasljedstvo bračna stečevina? Odgovor: Nije. Imovina stečena tokom braka po pravnom osnovu drukčijem od onog iz člana 251. ostaje posebna imovina (član 254. stav 2.).
Pitanje: Nekretnina je upisana samo na supružnika. Imam li pravo? Odgovor: Upis na jednog bračnog partnera ne isključuje suvlasništvo drugog. Drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa u zemljišnoj knjizi (član 252. stav 3.).
Pitanje: U kojim dijelovima se dijeli stečevina? Odgovor: Bračni partneri su suvlasnici u jednakim dijelovima ako nisu drukčije ugovorili (član 252. stav 1.).
Pitanje: Mora li se imovina dijeliti istovremeno s razvodom? Odgovor: Ne mora. Podjelu sud može izvršiti kako tokom tako i nakon prestanka braka (član 255. stav 2.).
Pitanje: Ulazi li poklon roditelja u stečevinu? Odgovor: Po pravilu ulazi, osim ako iz namjene poklona ili okolnosti u momentu davanja proizlazi da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom bračnom partneru (član 251. stav 2.).
Pitanje: Odgovaram li za dugove koje je supružnik imao prije braka? Odgovor: Ne odgovarate. Za te obaveze bračni partner odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u bračnoj stečevini (član 261.).
Pitanje: Šta ako se stan ne može fizički podijeliti? Odgovor: Primjenjuju se pravila o razvrgnuću suvlasništva, a ako sud odredi diobu prodajom, bračni partner ima pravo preče kupnje (član 257.).
Pitanje: Vrijedi li isto za vanbračnu zajednicu? Odgovor: Vrijedi, ako zajednica traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete (čl. 3. i 263.).
Pitanje: Može li podjelu tražiti neko treći? Odgovor: Može. Zahtjev za sudsku podjelu može postaviti i povjerilac bračnog partnera (član 255. stav 2.).
Pravna pomoć u predmetima podjele bračne stečevine
Advokatska kancelarija Vejzović pruža pravnu pomoć u predmetima podjele bračne i vanbračne stečevine, uključujući razgraničenje stečevine od posebne imovine, sastavljanje ugovora o podjeli, postupke ispravke upisa u zemljišnoj knjizi, te zastupanje u sudskim postupcima diobe.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: porodično pravo, stvarno pravo
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.