Pitanja o kojima sud odlučuje
Prestankom braka ne prestaju odgovornosti roditelja prema djetetu. Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dužnosti i prava roditelja koje imaju za cilj zaštitu osobnih i imovinskih prava i interesa, a ostvaruje se u najboljem interesu djeteta (član 129. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, „Službene novine Federacije BiH” broj 35/05, 41/05, 31/14 i 32/19, odluka Ustavnog suda).
Nakon prestanka porodične zajednice uređuju se tri odvojena pitanja: sa kojim roditeljem će dijete živjeti, na koji način će održavati kontakte s drugim roditeljem, i izdržavanje djeteta.
Roditelj se ne može odreći roditeljskog staranja (član 131. stav 2.), a odricanje od prava i dužnosti izdržavanja nema pravnog učinka (član 213. stav 3.).
Sa kojim roditeljem će dijete živjeti
Ako roditelji ne žive u porodičnoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete živi, a odluku o tome sa kojim roditeljem će dijete živjeti donosi sud (član 142. st. 1. i 2.).
Sporazum roditelja. U donošenju te odluke sud će uvažiti sporazum roditelja ako je on u najboljem interesu djeteta. Ako roditelji nisu postigli sporazum, sud će ih uputiti osobi ovlaštenoj za posredovanje (član 142. stav 7.).
Položaj roditelja sa kojim dijete ne živi. Sud će, osim ako je to u suprotnosti sa interesom djeteta, odlučiti da taj roditelj obavlja pojedine dužnosti, a naročito da se stara o zdravlju djeteta i o njegovom školovanju, da ga zastupa u nekim poslovima ili da učestvuje u donošenju svih važnijih odluka o podizanju djeteta, te da upravlja njegovom imovinom (član 142. stav 3.).
Roditelj sa kojim dijete ne živi i koji ne obavlja te dužnosti ima pravo da bude informiran od drugog roditelja o važnim stvarima koje se tiču života djeteta, a ako se ne slaže sa nekim postupkom ili mjerom drugog roditelja, može se obratiti sudu koji će o prigovoru odlučiti u vanparničnom postupku (stav 4.).
Obavještenje o promjeni prebivališta. Roditelj sa kojim dijete živi mora prethodno i blagovremeno obavijestiti drugog roditelja o promjeni prebivališta ili boravišta koja utiče na obavljanje njegovih dužnosti (član 142. stav 8.).
Samostalno odlučivanje. Kada je drugi roditelj spriječen da se stara o djetetu, nepoznatog je boravišta, ne izvršava obavezu izdržavanja ili je nedostupan, roditelj sa kojim dijete živi samostalno odlučuje o zaštiti osobnih, imovinskih i drugih interesa djeteta i saglasnost drugog roditelja nije potrebna (član 142. stav 1.).
Održavanje kontakata s drugim roditeljem
U odluci o staranju o djetetu sud će odrediti način održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi, uvažavajući sporazum roditelja ako je u najboljem interesu djeteta (član 145. st. 1. i 2.).
Održavanje kontakata može se ograničiti ili zabraniti samo radi zaštite interesa djeteta (stav 3.), a sud će po tužbi roditelja ili organa starateljstva donijeti odluku o prestanku ograničenja ili zabrane ako je to u interesu djeteta (stav 4.).
Ako to zahtijeva interes djeteta, sud će u vanparničnom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili organa starateljstva zabraniti roditelju koji ne živi sa djetetom da se neovlašteno približava djetetu i uznemirava ga. Rješenje o zabrani približavanja dostavlja se organu starateljstva i nadležnoj policijskoj upravi koja je dužna u slučaju potrebe intervenirati i pružiti asistenciju (član 145. stav 5.).
Kontakti s drugim srodnicima. Na prijedlog nene i djeda ili djeteta sud će odrediti način održavanja kontakata djeteta sa nenom i djedom, osim ako to nije u interesu djeteta. Sud odlučuje i o kontaktima između djece koja ne žive sa istim roditeljem, a ako je u interesu djeteta, i o kontaktima sa drugim osobama. Te odluke suda su izvršne isprave (član 148.).
Pravo djeteta da izrazi mišljenje
Dijete ima pravo na izražavanje i uvažavanje vlastitog mišljenja u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti (član 125. stav 1.).
U svim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskom staranju i povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta nadležni organ treba dati djetetu potreban savjet, upoznati ga sa okolnostima važnim za odlučivanje i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje o tim okolnostima, koje će se uzeti u obzir u skladu sa uzrastom i zrelosti (član 149.).
Tokom postupka sud mora na odgovarajući način obavijestiti dijete koje je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice odluke o vođenju postupka i o njegovom pravu da izrazi mišljenje. Sudija obavlja neformalni razgovor sa djetetom na sudu ili van suda, uz posredovanje organa starateljstva, o čemu sastavlja zapisnik (član 271. stav 2.).
Dijete koje je navršilo 14 godina i za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti značenje i pravne posljedice svojih radnji može kao stranka samostalno poduzimati parnične radnje (član 271. stav 1.).
Izdržavanje djeteta
Roditelji su dužni izdržavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogućnosti i sposobnosti (član 215.).
Nakon punoljetstva. Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju, roditelji su dužni, prema svojim mogućnostima, osigurati mu izdržavanje i nakon punoljetnosti, a najdulje do navršene 26. godine života (član 216. stav 1.). Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizičkih ili psihičkih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, roditelji su ga dužni izdržavati dok ta nesposobnost traje (stav 2.).
Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko staranje, ili kojem je ono ograničeno ili oduzeto, ne oslobađa se dužnosti izdržavanja djeteta (član 218.). Izricanjem mjere oduzimanja roditeljskog staranja prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu, osim obaveze izdržavanja (član 154. stav 7.).
Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti izdržavanja maloljetnog djeteta (član 236. stav 3.).
Kako se određuje visina izdržavanja
U postupku za izdržavanje sud utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za izdržavanje (član 235. stav 1.).
Prilikom utvrđivanja potreba osobe koja zahtijeva izdržavanje sud uzima u obzir njeno imovno stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti (stav 2.).
Prilikom utvrđivanja mogućnosti osobe koja je dužna davati izdržavanje sud uzima u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da stiče povećanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdržavanja (stav 3.).
Kod djeteta sud dodatno uzima u obzir uzrast djeteta i potrebe za njegovo školovanje (član 236. stav 1.).
Doprinos roditelja sa kojim dijete živi. U postupku za izdržavanje djeteta sud će posebno cijeniti kao doprinos za izdržavanje rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulaže roditelj sa kojim dijete živi (član 236. stav 2.).
Objavljeni podaci o prosječnim potrebama. Federalni ministar rada i socijalne politike objavljuje jednom godišnje, najkasnije do 1. marta tekuće godine, podatke o prosječnim potrebama osobe koja zahtijeva izdržavanje s obzirom na troškove života, koje sud uzima u obzir u postupku (član 235. stav 4.).
Osobu koja je dužna davati izdržavanje sud obavezuje na plaćanje budućih mjesečnih iznosa u određenom novčanom iznosu (član 244.).
Ako sud utvrdi da roditelji i druge osobe obavezne davati izdržavanje nisu u mogućnosti podmirivati potrebe djeteta, obavijestit će organ starateljstva koji je dužan osigurati sredstva iz budžetskih sredstava Federacije (član 237.).
Sporazum roditelja o izdržavanju
Organ starateljstva, vodeći računa o dobrobiti djeteta, nastojat će da se roditelji sporazumiju o visini odnosno o povišenju doprinosa za izdržavanje djeteta kada to zahtijevaju povećane potrebe djeteta ili to omogućavaju bolje materijalne prilike roditelja (član 238. stav 1.).
Taj sporazum roditelji mogu zaključiti i pred notarom u formi notarski obrađene isprave, a notar je dužan ispravu dostaviti organu starateljstva (stav 2.).
Sporazum ima snagu izvršne isprave (stav 3.). To znači da se na osnovu njega može tražiti prinudno izvršenje bez prethodne parnice.
Izmjena odluke o izdržavanju
Izdržavana osoba, kao i obveznik izdržavanja, može tražiti da sud povisi, snizi ili ukine izdržavanje dosuđeno ranijom pravomoćnom presudom, sporazumom postignutim pred organom starateljstva ili u formi notarski obrađene isprave, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija odluka (član 245. stav 1.).
Prava i obaveze utvrđene izmijenjenom odlukom ne mogu djelovati prije podnošenja zahtjeva (stav 2.).
Ta odredba ima izražen praktični značaj. Roditelj koji godinama trpi neprimjereno nizak iznos, a ne podnese zahtjev, ne može naknadno tražiti razliku za protekli period.
Isto važi i za odluku o tome sa kojim roditeljem dijete živi: ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, sud će po tužbi roditelja ili organa starateljstva donijeti novu odluku o staranju o djetetu (član 143.).
Kada roditelj ne plaća
Zakon predviđa nekoliko mehanizama.
Privremene mjere po službenoj dužnosti. U postupku za izdržavanje maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje sud može po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere radi davanja izdržavanja. Mjere će odrediti ako se učini vjerovatnim postojanje činjenica od kojih zavisi pravo na izdržavanje (član 249. st. 1. i 3.).
Postupanje organa starateljstva. Organ starateljstva u ime maloljetnog djeteta pokreće i vodi postupak za dosuđenje odnosno povećanje izdržavanja ako roditelj sa kojim dijete živi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. Ako roditelj ne traži izvršenje odluke o izdržavanju, organ starateljstva će u ime maloljetnog djeteta podnijeti sudu prijedlog za izvršenje (član 239.).
Obaveze poslodavca. Obveznik izdržavanja kojem je prestao radni odnos i koji je zasnovao novi dužan je podatke o postojanju izvršne isprave za izdržavanje, te ime i adresu osobe kojoj se potraživanje treba isplaćivati, dostaviti novom poslodavcu (član 247.). Poslodavac je dužan odmah obavijestiti izdržavanu osobu o zasnovanom radnom odnosu (član 248.).
Naknada troškova. Fizičko ili pravno lice koje je imalo troškove zbog izdržavanja neke osobe može tužbom tražiti naknadu tih troškova od osobe koja ju je prema zakonu dužna izdržavati, ako su učinjeni troškovi bili opravdani (član 246.).
Porodičnopravna posljedica. Grubo zanemarivanje dužnosti, koje predstavlja osnov za oduzimanje roditeljskog staranja, postoji naročito ako roditelj ne izvršava obavezu izdržavanja djeteta duže od tri mjeseca (član 154. stav 3.).
Krivičnopravna odgovornost. Ko izbjegava davanje izdržavanja za osobu koju je na osnovu izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim organom dužan izdržavati, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine (član 223. stav 1. Krivičnog zakona Federacije BiH). Pri izricanju uvjetne osude sud može učinitelju odrediti obavezu urednog plaćanja izdržavanja i podmirenja dospjelih obaveza (stav 2.), a ako učinitelj ispuni svoju obavezu do okončanja glavnog pretresa, može se osloboditi kazne (stav 3.).
Izdržavanje od drugih srodnika
Kada se izdržavanje ne može ostvariti od roditelja, zakon predviđa obavezu drugih srodnika.
Nena i djed dužni su izdržavati maloljetnog unuka, a obaveza prema punoljetnom unuku postoji pod uvjetima iz člana 216. (član 222. stav 1.). Obaveza izdržavanja postoji i između sestara i braće, kao i sestara i braće po majci ili ocu, u odnosu na maloljetne osobe (stav 3.).
Maćeha ili očuh dužni su izdržavati svoje maloljetne pastorke ako oni ne mogu ostvariti izdržavanje od roditelja, a ta obaveza postoji i nakon smrti roditelja djeteta ako je u času njegove smrti postojala porodična zajednica. Ako je brak između roditelja i maćehe ili očuha poništen ili razveden, oni nisu dužni izdržavati pastorke (član 220.).
Pravo na izdržavanje ostvaruje se onim redom kojim su davaoci izdržavanja pozvani na nasljeđivanje, a ako obaveza pada na više osoba, dijeli se među njima prema njihovim mogućnostima (član 223.).
Zaštita djeteta u postupku
Radi zaštite prava i interesa djeteta organ starateljstva imenuje djetetu posebnog staratelja u svim postupcima u kojima se odlučuje o pravima djeteta (član 269. stav 2.). Sud će djetetu imenovati posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti (član 271. stav 5.).
Ako se u postupku odlučuje o izdržavanju maloljetnog djeteta, organ starateljstva učestvuje u postupku radi zaštite interesa djeteta, a sud ga obavještava o postupku, poziva na sva ročišta i dostavlja mu sve odluke (član 240.).
Radnje u tim postupcima poduzimaju se hitno, ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 15 dana od prijema tužbe, presuda se donosi i izrađuje u roku od 15 dana od zaključenja glavne rasprave, a drugostepeni sud o žalbi odlučuje u roku od 15 dana (član 273.).
Prema Zakonu o sudskim taksama Tuzlanskog kantona, od plaćanja takse oslobođene su izdržavane osobe u postupcima utvrđivanja i ostvarivanja prava po osnovu zakonskog izdržavanja (član 11. stav 1. tačka k).
Često postavljana pitanja
Pitanje: Ko odlučuje sa kojim roditeljem će dijete živjeti? Odgovor: Odluku donosi sud, uvažavajući sporazum roditelja ako je u najboljem interesu djeteta. Ako sporazum nije postignut, sud roditelje upućuje osobi ovlaštenoj za posredovanje (član 142. st. 2. i 7.).
Pitanje: Do koje godine roditelj mora izdržavati dijete? Odgovor: Maloljetno dijete uvijek, a ako je dijete na redovnom školovanju, najdulje do navršene 26. godine života. Ako je punoljetno dijete nesposobno za rad, dok ta nesposobnost traje (član 216.).
Pitanje: Kako sud određuje iznos izdržavanja? Odgovor: Prema potrebama djeteta i mogućnostima roditelja, uzimajući u obzir uzrast djeteta i troškove školovanja, te podatke o prosječnim potrebama koje objavljuje federalni ministar (čl. 235. i 236.).
Pitanje: Uzima li se u obzir briga roditelja s kojim dijete živi? Odgovor: Uzima. Sud posebno cijeni kao doprinos rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulaže roditelj sa kojim dijete živi (član 236. stav 2.).
Pitanje: Može li se iznos izdržavanja kasnije promijeniti? Odgovor: Može, ako su se izmijenile okolnosti. Izmijenjena odluka ne djeluje prije podnošenja zahtjeva, pa se razlika za protekli period ne može tražiti (član 245.).
Pitanje: Šta ako roditelj ne plaća izdržavanje? Odgovor: Može se tražiti prinudno izvršenje, a organ starateljstva u ime djeteta može podnijeti prijedlog za izvršenje. Izbjegavanje davanja izdržavanja po izvršnoj ispravi je krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine (član 239. Porodičnog zakona i član 223. Krivičnog zakona FBiH).
Pitanje: Ima li sporazum roditelja o izdržavanju snagu presude? Odgovor: Sporazum postignut pred organom starateljstva ili u formi notarski obrađene isprave ima snagu izvršne isprave (član 238. stav 3.).
Pitanje: Može li se roditelju zabraniti prilazak djetetu? Odgovor: Može, ako to zahtijeva interes djeteta. Rješenje se dostavlja organu starateljstva i policijskoj upravi koja je dužna intervenirati i pružiti asistenciju (član 145. stav 5.).
Pitanje: Imaju li nena i djed pravo na kontakt s djetetom? Odgovor: Imaju. Sud na njihov prijedlog ili prijedlog djeteta određuje način održavanja kontakata, osim ako to nije u interesu djeteta, a te odluke su izvršne isprave (član 148.).
Pitanje: Može li se dijete izjasniti pred sudom? Odgovor: Dijete koje je sposobno shvatiti značenje odluke mora biti obaviješteno o postupku i pravu da izrazi mišljenje, a sudija sa njim obavlja neformalni razgovor (član 271. stav 2.).
Pravna pomoć u predmetima koji se tiču djece
Advokatska kancelarija Vejzović pruža pravnu pomoć u postupcima u kojima se odlučuje sa kojim roditeljem će dijete živjeti, o načinu održavanja kontakata i o izdržavanju djeteta, uključujući zahtjeve za izmjenu ranije donesene odluke, prijedloge za određivanje privremenih mjera i postupke prinudne naplate dospjelog izdržavanja.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: porodično pravo
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.