Pravni okvir naknade štete iz saobraćajne nezgode
Naknada štete iz saobraćajne nezgode u Federaciji Bosne i Hercegovine uređena je dvama propisima koji se primjenjuju zajedno.
Zakon o obligacionim odnosima uređuje osnov i obim odgovornosti za štetu. Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju („Službene novine Federacije BiH” broj 57/20 i 103/21) uređuje osiguranje od autoodgovornosti, postupak po odštetnom zahtjevu i, što je za oštećenog najvažnije, Okvirne kriterije za utvrđivanje visine odštete.
Na ugovore o obaveznom osiguranju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obligacioni odnosi, ako tim zakonom nije utvrđeno drugačije (član 4. stav 1.).
Ko odgovara za štetu
Vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za štetu koju upotrebom vozila prouzrokuje trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede i narušavanja zdravlja, te zbog uništenja ili oštećenja stvari (član 22. stav 1.).
Pokriće je šire nego što se pretpostavlja. Ugovorom su pokrivene i štete na licima i stvarima putnika u vozilu kojim je prouzrokovana šteta (stav 3.), štete koje pretrpe pješaci, biciklisti i drugi nemotorizovani učesnici (stav 5.), te šteta pričinjena trećem licu uslijed pada stvari s vozila (stav 6.).
Osiguranjem su pokrivene i štete koje prouzrokuje korisnik vozila, a ne samo vlasnik (član 6.).
Ako su vozilo i priključno vozilo osigurani kod različitih društava, ta društva solidarno odgovaraju, pa oštećeni može podnijeti zahtjev bilo kojem od njih (član 22. stav 7.).
Osigurane sume. Najniže osigurane sume iznose 2.000.000,00 KM za štete na licima i 400.000,00 KM za štete na stvarima, po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj oštećenih (član 27. stav 1.).
Ko nema pravo na naknadu
Član 24. stav 2. isključuje pravo na naknadu po osnovu autoodgovornosti za sljedeća lica:
- vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta;
- vlasnik, suvlasnik i korisnik tog vozila koji nije bio vozač, i to samo za štetu na stvarima;
- srodnici i druga fizička lica, za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu;
- putnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je upravljao neovlašteni vozač ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako osiguravač dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata.
Isključene su i štete nastale na sportskim priredbama, djelovanjem nuklearne energije, uslijed rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, te upotrebom mobiliziranog vozila.
Prijava štete i Evropski izvještaj
Vozač je obavezan u slučaju saobraćajne nesreće dati lične podatke i podatke o osiguranjima svim učesnicima koji na osnovu tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve (član 7. stav 3.).
Društvo za osiguranje dužno je osiguraniku uz policu uručiti primjerak Evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći, koji je osiguranik dužan držati u vozilu. Učesnici ga mogu ispuniti, potpisati i razmijeniti, a on se može koristiti kao dokaz nastupanja štetnog događaja pod uslovom da je uredno i potpuno popunjen i da su priložene fotografije oštećenja na vozilima i mjesta štetnog događaja (član 50.).
Ta posljednja rečenica je praktično uputstvo. Nepotpuno popunjen izvještaj bez fotografija redovno postaje razlog za osporavanje.
Odštetni zahtjev i rokovi
Oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev neposredno odgovornom društvu za osiguranje (član 12. stav 1.). Osiguravač u odgovoru ne može isticati prigovore koje bi mogao isticati prema svom osiguraniku zbog nepostupanja u skladu sa zakonom ili ugovorom (stav 2.).
Rokovi su propisani izričito:
| Radnja | Rok |
|---|---|
| Utvrđivanje osnova i visine zahtjeva uz obrazloženu ponudu | 30 dana od kompletiranja zahtjeva |
| Isplata utvrđene naknade | daljih 14 dana |
| Osnovan odgovor ako su odgovornost ili visina sporni | 60 dana od podnošenja zahtjeva |
| Rok za prigovor oštećenog | ne kraći od 15 dana od prijema ponude ili odgovora |
| Rješavanje prigovora | 15 dana od podnošenja |
Osnov je u članu 13. stav 1. i članu 14. st. 2, 5. i 6.
Obrazložena ponuda mora sadržavati pravni osnov odštetnog zahtjeva, visinu odštete i obrazloženje obračuna (član 14. stav 1.).
Avans. Ako se konačan iznos ne može utvrditi, osiguravač je dužan isplatiti nesporni iznos kao avans u roku iz člana 13. stav 1. (član 14. stav 3.).
Zatezna kamata. Oštećeno lice ima pravo, uz iznos odštete, i na zakonsku zateznu kamatu počev od prvog dana nakon isteka roka za isplatu (član 14. stav 7.).
Preuranjena tužba. Ako je tužba podnesena protiv društva za osiguranje prije isteka roka iz člana 13. stav 1., smatra se preuranjenom (član 14. stav 4.). Zbog toga se s tužbom ne smije žuriti prije isteka zakonskog roka.
Ombudsmen u osiguranju. Oštećeno lice ima pravo podnijeti prigovor Ombudsmenu u osiguranju na odluku društva po podnesenom prigovoru, radi vansudskog rješavanja spora (član 14. stav 9.).
Troškovi zastupanja u vansudskom postupku. U postupku mirnog rješavanja odštetnog zahtjeva osiguravač nije dužan nadoknaditi troškove pravnog ili bilo kakvog drugog zastupanja oštećenom licu (član 14. stav 8.). To je okolnost koju treba uzeti u obzir pri odluci o načinu vođenja predmeta.
Materijalna šteta na vozilu
Zakon o obaveznim osiguranjima uređuje kriterije za štetu na licima, dok se šteta na vozilu utvrđuje po općim pravilima obligacionog prava i uslovima osiguranja. U praksi se razlikuju dvije situacije.
Djelimična šteta
Djelimična šteta postoji kada je popravak vozila tehnički moguć i ekonomski opravdan, odnosno kada troškovi popravke ne prelaze tržišnu vrijednost vozila prije nezgode.
Naknada obuhvata trošak popravke prema procjeni, uključujući dijelove, materijal i rad. U pogledu obračuna vrijednosti zamijenjenih dijelova redovno se javlja pitanje amortizacije, odnosno da li se novi dio obračunava u punoj ili umanjenoj vrijednosti, što zavisi od starosti i stanja vozila.
Uz sam popravak, oštećeni može tražiti i druge stvarne troškove koji su posljedica nezgode, kao što su troškovi vuče, čuvanja vozila i troškovi vještačenja, pod uslovom da su bili nužni.
Poseban vid predstavlja umanjena tržišna vrijednost vozila nakon popravke, koja se javlja kod novijih vozila kod kojih ni uredno izveden popravak ne vraća vozilu prijašnju vrijednost.
Totalna šteta
Totalna šteta postoji kada je vozilo uništeno ili kada popravak nije ekonomski opravdan.
U tom slučaju naknada se ne obračunava prema trošku popravke, nego prema tržišnoj vrijednosti vozila neposredno prije nezgode, umanjenoj za vrijednost olupine koja ostaje oštećenom.
Sporna pitanja u praksi su utvrđivanje tržišne vrijednosti vozila prije štetnog događaja i vrijednosti ostatka, zbog čega je nalaz vještaka mašinske ili saobraćajne struke po pravilu odlučujući dokaz.
Opće pravilo o obimu naknade
Prema Zakonu o obligacionim odnosima, odgovorno lice dužno je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a ako uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja štetu potpuno, dužno je za ostatak dati naknadu u novcu. Kada uspostavljanje ranijeg stanja nije moguće, ili kada sud smatra da to nije nužno, određuje se naknada u novcu.
Oštećeni ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, a naknada se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim ako zakon ne naređuje što drugo.
Podijeljena odgovornost. Ako je oštećeni doprinio nastanku štete ili tome da šteta bude veća nego što bi inače bila, naknada se srazmjerno smanjuje.
Materijalna šteta na licima
Član 30. stav 2. Zakona o obaveznim osiguranjima taksativno nabraja šta obuhvata materijalna šteta u slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja:
Troškovi liječenja i rehabilitacije. Nadoknađuju se u visini stvarnih troškova, na osnovu računa zdravstvene ustanove uz izvod o pruženim uslugama, a koji su bili nužni i neophodni. Ne postoji obaveza naknade troškova liječenja koje nije naučno dokazano ili koje predstavlja eksperimentalni oblik liječenja (član 31.).
Izgubljena zarada za vrijeme privremene spriječenosti za rad. Određuje se kao razlika između naknade zarade koju je povrijeđeni imao tokom bolovanja i zarade koju bi ostvario da nije došlo do štetnog događaja, u jednokratnom novčanom iznosu (član 32.).
Izgubljena zarada zbog trajne nesposobnosti za rad. Određuje se u vidu mjesečne novčane rente, kao razlika između zarade prije i nakon povređivanja. Ako su potrebe oštećenog trajno povećane ili su mogućnosti daljeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjene, renta se uvećava za naknadu te štete (član 33.).
Naknada za izgubljeno izdržavanje. Pripada licu koje je poginuli izdržavao ili redovno pomagao, u vidu mjesečne rente, a ne može biti veća od onoga što bi to lice dobivalo da je poginuli ostao živ (član 34.).
Troškovi sahrane. U visini stvarnih troškova prema računima, ali najviše do visine prosječnih cijena za svaku vrstu troška u mjestu sahrane. Uz njih pripada i naknada troškova liječenja preminulog nastalih od povređivanja do smrti (član 35.).
Troškovi tuđe njege i pomoći. Nadoknađuju se u visini stvarnih troškova, prema obimu i vremenu njege koja je neophodna, u obliku mjesečne rente koja se može mijenjati ako se okolnosti promijene. Umanjuju se za iznos koji oštećeni po tom osnovu ostvaruje po propisima o socijalnoj zaštiti (član 36.).
Nematerijalna šteta i konkretni iznosi
Nematerijalna šteta nadoknađuje se nezavisno od naknade materijalne štete (član 37. stav 1.) i obuhvata fizičku bol, duševnu bol zbog umanjenja životne aktivnosti, pretrpljeni strah, duševnu bol zbog naruženosti, duševnu bol zbog smrti bliskog lica i duševnu bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica (stav 2.).
Zakon propisuje konkretne iznose.
Fizička bol i strah, po danu
| Vid | Intenzitet | Iznos po danu |
|---|---|---|
| Fizička bol | jaki | 70,00 KM |
| Fizička bol | srednji | 40,00 KM |
| Fizička bol | slabi | 10,00 KM |
| Strah | veoma jakog intenziteta | 70,00 KM |
| Strah | jakog intenziteta | 60,00 KM |
| Strah | srednjeg intenziteta | 30,00 KM |
| Strah | slabog intenziteta | 5,00 KM |
Ako se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda nije dovela do umanjenja životne aktivnosti, naknada po osnovu boli može iznositi najviše 800,00 KM, a po osnovu straha najviše 400,00 KM. Bolovi i strah slabog intenziteta koji su trajali kraće od tri dana nisu osnov za dosuđivanje naknade (čl. 38. stav 4. i 39. stav 4.).
Umanjenje opće životne aktivnosti
Iznos se određuje po svakom procentu umanjenja, u zavisnosti od stepena umanjenja i godina života oštećenog na dan štetnog događaja (član 40. stav 3.). Za ilustraciju, kod umanjenja do 25 posto iznos po svakom procentu kreće se od 380,00 KM za lica preko 55 godina do 500,00 KM za lica do 20 godina, dok kod umanjenja od 80 do 100 posto iznosi od 850,00 KM do 950,00 KM po procentu, prema istim starosnim razredima.
Naruženost
Iznosi zavise od stepena naruženosti, uočljivosti trećim licima i starosne dobi, i kreću se od 500,00 KM kod naruženosti lakog stepena koja je tek ponekad uočljiva, do 9.000,00 KM kod naruženosti izrazito jakog stepena kod lica do 20 godina (član 41. stav 2.). Iznos može biti veći ili manji do 10 posto, izuzetno, kada to opravdavaju posebne okolnosti pojedinog slučaja (stav 3.).
Duševna bol zbog smrti bliskog srodnika
| Slučaj | Iznos |
|---|---|
| smrt bračnog ili vanbračnog partnera | 20.000,00 KM |
| smrt djeteta | 20.000,00 KM |
| smrt roditelja | 20.000,00 KM |
| smrt roditelja nasciturusu | 20.000,00 KM |
| smrt brata ili sestre | 7.000,00 KM |
| gubitak ploda, roditeljima | 7.000,00 KM |
Pravo imaju članovi uže porodice, a priznaje se i vanbračnom partneru ako je postojala trajnija zajednica života, te braći i sestrama pod uslovima iz člana 42. st. 5. i 6.
Naročito teški invaliditet bliskog lica
Invaliditet se smatra naročito teškim ako je procenat umanjenja opće životne aktivnosti jednak ili veći od 70 posto (član 43. stav 5.). Naknada iznosi 20.000,00 KM za bračnog ili vanbračnog druga i dijete, odnosno 20.000,00 KM djetetu koje se nalazi na odgoju i izdržavanju kod roditelja i 12.000,00 KM djetetu (stav 6.).
Usklađivanje iznosa i povećanje od 20 posto
Iznosi navedeni u zakonu utvrđeni su na osnovu prosječne visine premije po polici autoodgovornosti u visini od 300,00 KM. U slučaju povećanja ili smanjenja te premije za više od 10 posto, iznosi naknade povećavaju se ili smanjuju u istovjetnom postotku. Prosječnu visinu premije utvrđuje i objavljuje Agencija za nadzor osiguranja Federacije BiH svake godine, najkasnije do kraja januara, s presjekom na dan 31.12. prethodne godine (član 44. st. 3. do 5.).
Agencija za nadzor osiguranja je dana 29.01.2025. godine objavila da prosječna premija osiguranja od autoodgovornosti ostvarena na teritoriji Federacije BiH iznosi 360,00 KM, što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na iznos od 300,00 KM. Podatak je objavljen i u „Službenim novinama Federacije BiH” broj 7/25 od 31.01.2025. godine. U istoj informaciji Agencija je navela da je potrebno da se prilikom određivanja visine naknada iz čl. 38. do 43. izvrši povećanje za 20 posto.
Primijenjeno na iznose iz zakona, to daje sljedeće vrijednosti:
| Vid nematerijalne štete | Iznos po zakonu | Uvećano za 20 posto |
|---|---|---|
| Fizička bol, jaka, po danu | 70,00 KM | 84,00 KM |
| Fizička bol, srednja, po danu | 40,00 KM | 48,00 KM |
| Fizička bol, slaba, po danu | 10,00 KM | 12,00 KM |
| Strah veoma jakog intenziteta, po danu | 70,00 KM | 84,00 KM |
| Strah jakog intenziteta, po danu | 60,00 KM | 72,00 KM |
| Strah srednjeg intenziteta, po danu | 30,00 KM | 36,00 KM |
| Strah slabog intenziteta, po danu | 5,00 KM | 6,00 KM |
| Najviši iznos za bol bez umanjenja životne aktivnosti | 800,00 KM | 960,00 KM |
| Najviši iznos za strah bez umanjenja životne aktivnosti | 400,00 KM | 480,00 KM |
| Smrt bračnog ili vanbračnog partnera, djeteta ili roditelja | 20.000,00 KM | 24.000,00 KM |
| Smrt brata ili sestre, odnosno gubitak ploda | 7.000,00 KM | 8.400,00 KM |
| Naročito teški invaliditet, bračni partner i dijete | 20.000,00 KM | 24.000,00 KM |
| Naročito teški invaliditet, djetetu | 12.000,00 KM | 14.400,00 KM |
Na isti način uvećavaju se i iznosi po procentu umanjenja opće životne aktivnosti iz člana 40. i iznosi za naruženost iz člana 41.
Sporno pitanje primjene
Agencija za nadzor osiguranja je dana 07.03.2025. godine, postupajući po upitima za tumačenje, objavila dodatnu informaciju u kojoj navodi da je prosječnu premiju objavila u skladu sa svojom nadležnošću iz člana 44. stav 5., da je informaciju od 29.01.2025. dala sa ciljem informisanja sudionika na tržištu, te da se za autentična tumačenja odredbi Zakona, uključujući i odredbe člana 44., treba obratiti donosiocu Zakona, odnosno Parlamentu Federacije BiH.
Iz toga proizlazi da primjena povećanja u praksi nije nesporna. Društva za osiguranje u pojedinim predmetima primjenjuju iznose iz teksta zakona, dok se u drugim primjenjuju uvećani iznosi.
Za oštećenog to praktično znači dvije stvari. Prvo, ponuđeni iznos treba uporediti s oba obračuna, jer razlika od 20 posto kod težih povreda predstavlja značajan iznos. Drugo, aktuelni podatak o prosječnoj premiji treba provjeriti za godinu u kojoj se predmet vodi, jer se objavljuje svake godine do kraja januara.
Nepoznato i neosigurano vozilo
Oštećeno lice kojem je na teritoriji Federacije prouzrokovana šteta upotrebom nepoznatog vozila ili vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti podnosi odštetni zahtjev Zaštitnom fondu (član 46.).
Postoji, međutim, bitno ograničenje. Kod štete koju prouzrokuje nepoznato vozilo Zaštitni fond pokriva samo nematerijalnu štetu (član 66. stav 1. tačka a). Štetu na stvarima nadoknadit će samo ako je nadoknadio štetu zbog smrti ili teške tjelesne povrede nastale u istoj nesreći, koje su zahtijevale bolničko liječenje u trajanju od najmanje pet dana, pri čemu oštećeni snosi učešće u iznosu od 950,00 KM (stav 2.).
Kod vozila strane registracije iz zemlje članice Sistema zelene karte odštetni zahtjev podnosi se putem Biroa zelene karte BiH (član 49. stav 1.).
Na postupanje Zaštitnog fonda primjenjuju se ista pravila o rokovima i obrazloženoj ponudi kao i na društva za osiguranje (član 68.).
Regres osiguravača prema vozaču
Isplata oštećenom ne znači da je stvar za vozača završena.
Društvo za osiguranje koje je oštećenom nadoknadilo štetu ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa i troškova od odgovornog lica ako je vozač: koristio vozilo u svrhu za koju nije namijenjeno; upravljao bez odgovarajuće vozačke dozvole; upravljao za vrijeme trajanja zabrane upravljanja; upravljao pod utjecajem alkohola iznad propisane granice, opojnih droga ili psihoaktivnih tvari, odnosno odbio alko-test; prouzrokovao štetu namjerno; pobjegao s mjesta štetnog događaja; ili počinio prekršaj u krajnjoj nepažnji (član 25. stav 1.).
Obim regresa iznosi najviše 12 prosječnih neto plaća u Federaciji, osim kod namjere i krajnje nepažnje, kada se regresira u cijelosti (stav 3.).
Pravo osiguravača na regres ne utiče na pravo oštećenog na naknadu štete (stav 2.).
Zastara
Potraživanje naknade štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećeni saznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo, a u svakom slučaju za pet godina od kada je šteta nastala (član 376. Zakona o obligacionim odnosima).
Ako je šteta prouzrokovana krivičnim djelom za koje je predviđen duži rok zastarjelosti krivičnog gonjenja, zahtjev za naknadu štete zastarijeva tek istekom tog dužeg roka (član 377.).
Kod saobraćajnih nezgoda s težim posljedicama ta odredba redovno produžava raspoloživi rok, jer takve nezgode često imaju i krivičnopravni aspekt.
Često postavljana pitanja
Pitanje: Mogu li zahtjev podnijeti direktno osiguravaču? Odgovor: Možete. Oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev neposredno odgovornom društvu za osiguranje (član 12. stav 1.).
Pitanje: U kojem roku osiguranje mora odgovoriti i isplatiti? Odgovor: U roku od 30 dana od kompletiranja zahtjeva dužno je utvrditi osnov i visinu uz obrazloženu ponudu, a isplatiti u daljih 14 dana. Ako su odgovornost ili visina sporni, dužno je u roku od 60 dana uputiti osnovan odgovor (čl. 13. i 14.).
Pitanje: Šta je razlika između djelimične i totalne štete? Odgovor: Kod djelimične štete popravak je ekonomski opravdan i naknađuje se trošak popravke, dok se kod totalne štete naknađuje tržišna vrijednost vozila prije nezgode umanjena za vrijednost olupine.
Pitanje: Kolika je naknada za pretrpljene bolove? Odgovor: Po danu 70,00 KM za jake, 40,00 KM za srednje i 10,00 KM za slabe bolove. Ako povreda nije dovela do umanjenja životne aktivnosti, naknada po tom osnovu iznosi najviše 800,00 KM (član 38.).
Pitanje: Kolika je naknada za smrt bliskog lica? Odgovor: Za smrt bračnog ili vanbračnog partnera, djeteta ili roditelja 20.000,00 KM, a za smrt brata ili sestre 7.000,00 KM, uz uslove iz člana 42.
Pitanje: Da li su ti iznosi konačni? Odgovor: Nisu. Utvrđeni su na osnovu prosječne premije od 300,00 KM i mijenjaju se u istom postotku ako se ta premija promijeni za više od 10 posto (član 44.). Agencija za nadzor osiguranja je 29.01.2025. objavila prosječnu premiju od 360,00 KM, dakle povećanje od 20 posto, uz naznaku da se naknade iz čl. 38. do 43. povećavaju za isti postotak.
Pitanje: Primjenjuju li osiguravači to povećanje? Odgovor: Primjena u praksi nije jedinstvena. Agencija je 07.03.2025. objavila dodatnu informaciju u kojoj upućuje da se za autentično tumačenje člana 44. treba obratiti donosiocu Zakona. Zbog toga ponuđeni iznos treba uporediti s obračunom po uvećanim iznosima.
Pitanje: Šta ako je vozilo koje me udarilo neosigurano ili nepoznato? Odgovor: Zahtjev se podnosi Zaštitnom fondu. Kod nepoznatog vozila Fond pokriva samo nematerijalnu štetu, uz izuzetak iz člana 66. stav 2.
Pitanje: Ima li putnik pravo na naknadu? Odgovor: Ima, jer su ugovorom pokrivene i štete putnika u vozilu kojim je prouzrokovana šteta (član 22. stav 3.), osim u slučaju iz člana 24. stav 2. tačka d).
Pitanje: Mogu li tužiti odmah? Odgovor: Tužba podnesena prije isteka roka iz člana 13. stav 1. smatra se preuranjenom (član 14. stav 4.).
Pitanje: Moram li potpisati poravnanje da bih dobio isplatu? Odgovor: Ne. Ništavne su odredbe kojima se isplata odštete uslovljava potpisivanjem sporazuma o vansudskom poravnanju (član 15.).
Pitanje: Koliki je rok za podnošenje zahtjeva? Odgovor: Tri godine od saznanja za štetu i odgovorno lice, a najduže pet godina od nastanka štete, uz duži rok kada je šteta prouzrokovana krivičnim djelom (čl. 376. i 377. ZOO).
Pravna pomoć u predmetima naknade štete
Advokatska kancelarija Vejzović zastupa oštećena lica u postupcima naknade štete iz saobraćajnih nezgoda, uključujući sastavljanje i podnošenje odštetnog zahtjeva, prigovor na obrazloženu ponudu ili osnovan odgovor osiguravača, obračun svih vidova materijalne i nematerijalne štete u saradnji sa vještacima relevantnih struka, te zastupanje u parnicama protiv društava za osiguranje i Zaštitnog fonda.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Regionalne advokatske komore Tuzla i Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: naknada štete, osiguranje
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.