Testament kao osnov nasljeđivanja
Nasljedno pravo stiče se na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona (član 5. stav 3. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, „Službene novine FBiH” broj 80/14 i 32/19, odluka Ustavnog suda).
Testamentom ostavitelj može raspolagati svojom imovinom, ali samo na način i u granicama određenim zakonom (član 6.). Ta granica je nužni dio, koji pripada zakonom određenim nasljednicima i s kojim ostavitelj ne može raspolagati.
Testament je strogo lični akt. To znači da ga ne može sačiniti punomoćnik niti zakonski zastupnik, nego isključivo sam zavještatelj.
Ko može sačiniti testament
Testament može sačiniti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 15 godina života (član 62. stav 1.).
Testament je ništavan ako u vrijeme sastavljanja zavještatelj nije imao 15 godina ili nije bio sposoban za rasuđivanje. Zakon pritom postavlja pretpostavku sposobnosti: ako se ne dokaže suprotno, smatra se da je zavještatelj u trenutku sastavljanja bio sposoban za rasuđivanje (stav 2.).
Zakon definiše i sadržaj te nesposobnosti. Zavještatelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svog izjašnjenja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.
Gubitak sposobnosti za rasuđivanje koji bi nastupio nakon što je testament sačinjen ne utiče na njegovu punovažnost (stav 3.).
Iz pretpostavke iz stava 2. proizlazi da teret dokazivanja nesposobnosti snosi onaj ko testament osporava, što u praksi znači potrebu za medicinskom dokumentacijom iz vremena sastavljanja i, po pravilu, vještačenjem.
Oblici testamenta
Punovažan je onaj testament koji je sačinjen u formi utvrđenoj u zakonu i pod zakonom predviđenim uvjetima (član 65. stav 1.).
Redovni oblici
Svojeručni testament. Punovažan je ako ga je zavještatelj napisao svojom rukom i potpisao. Za punovažnost nije nužno da je naznačen datum, ali je poželjno da bude (član 66.).
Pismeni testament pred svjedocima. Zavještatelj koji zna čitati i pisati može svojeručno potpisati ispravu koju je neko drugi sastavio, u prisustvu dva svjedoka, izjavljujući pred njima da je to njegov testament. Svjedoci se potpisuju na samom testamentu (član 67.).
Sudski testament. Sačinjava ga sudija nadležnog suda po kazivanju zavještatelja, uz prethodno utvrđivanje identiteta. Nakon što zavještatelj testament pročita i potpiše, sudija na testamentu potvrđuje da je to učinjeno u njegovom prisustvu (član 68.). Ako zavještatelj nije u stanju pročitati testament, sudija mu ga čita u prisustvu dva svjedoka (član 69.).
Notarski testament. Sačinjava ga notar u formi notarski obrađene isprave i predstavlja oblik redovnog i javnog testamenta (član 70.).
Posebni oblici
Testament pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom. Državljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu testament može sačiniti konzularni ili diplomatski predstavnik koji obavlja konzularne poslove, po odredbama koje važe za sudski testament (član 74.).
Testament na brodu ili u avionu. Sačinjava ga zapovjednik, a prestaje važiti po isteku 30 dana nakon povratka zavještatelja u Bosnu i Hercegovinu (član 75.).
Testament za vrijeme mobilizacije ili rata. Prestaje važiti po isteku 60 dana po završetku rata, odnosno 30 dana od demobiliziranja (član 76.).
Usmeni testament. Zavještatelj može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u mogućnosti sačiniti pismeni testament. Usmeni testament prestaje važiti po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sačinjen (član 77.).
Svjedoci pred kojima je izjavljena posljednja volja dužni su bez odlaganja staviti izjavu napismeno i predati je sudu, ili je usmeno ponoviti pred sudom, ali izvršenje te dužnosti nije uvjet punovažnosti testamenta (član 79.).
Međunarodni testament. Punovažan je u pogledu forme bez obzira na mjesto sastavljanja, mjesto gdje se nalaze dobra, te državljanstvo, prebivalište ili boravište zavještatelja, ako je sačinjen u skladu s čl. 83. do 89. Mora biti u pismenoj formi, ne mora ga zavještatelj svojeručno napisati i može biti napisan na bilo kojem jeziku (čl. 82. i 84.). Ovlaštene osobe za postupanje su sudija općinskog suda, konzularni ili diplomatski predstavnik, notar i zapovjednik broda odnosno aviona (član 96.).
Ko ne može biti svjedok
Pri sačinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci moraju biti punoljetne osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti i koje znaju čitati i pisati (član 72. stav 1.).
Ne mogu biti svjedoci, niti testament sačiniti u svojstvu sudije: potomci zavještatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni partneri svih tih osoba i bračni partner zavještatelja (stav 2.).
Ništavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja nešto osobama koje su zavještatelju sačinile testament, svjedocima pri njegovom sačinjavanju, kao i precima, potomcima, braći i sestrama i bračnim partnerima tih osoba (član 73.). Istovjetno pravilo važi i za usmeni testament (član 80.).
Ovo je čest razlog za osporavanje pojedinih odredaba, jer se u praksi dešava da testament potpiše kao svjedok osoba koja je u srodstvu s korisnikom raspolaganja.
Šta se testamentom može odrediti
Nasljednici. Zavještatelj može odrediti jednog ili više nasljednika. Nasljednikom se smatra i osoba kojoj su ostavljene određene stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavještatelja bila da mu ta osoba bude nasljednik (član 99.).
Supstitucija. Zavještatelj može odrediti osobu kojoj će pripasti nasljedstvo ako određeni nasljednik umre prije njega, odrekne se naslijeđa ili bude nedostojan. Ali ne može odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru (član 100.).
Legat. Zavještatelj može ostaviti jedan ili više legata, odnosno naložiti nasljedniku ili drugoj osobi da iz onoga što je ostavljeno nekome nešto dade, isplati, oprosti dug ili ga izdržava (član 106.). Legatar ne odgovara za dugove zavještatelja, osim ako je zavještatelj drukčije naredio, i to samo u granicama vrijednosti legata (član 113.). Zavještateljevi povjerioci naplaćuju se prije legatara (član 108.).
Pravo na izvršenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kada je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlašten tražiti izvršenje, a najkasnije u roku od pet godina od dana kada je mogao zahtijevati izvršenje (član 115.).
Raspolaganje u dozvoljene svrhe i zadužbina. Zavještatelj može narediti da se stvar, pravo ili cijela ostavina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe, odnosno osnovati zadužbinu (član 102.).
Tereti i uvjeti. Zavještatelj može opteretiti nekom dužnošću osobu kojoj ostavlja korist iz ostavine, te postaviti uvjete ili rokove. Nemogući, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrječni, smatraju se kao da ne postoje (član 103.).
Tumačenje. Odredbe testamenta tumače se prema pravoj namjeri zavještatelja. U slučaju sumnje primjenjuje se ono što je povoljnije za testamentarnog nasljednika u odnosu na zakonskog, odnosno ono što je povoljnije za osobu kojoj je naložena neka obaveza (član 105.).
Izvršitelj testamenta
Zavještatelj može testamentom odrediti jednu ili više osoba za izvršioce testamenta, a osoba određena za izvršitelja ne mora se primiti te dužnosti (član 116.).
Dužnost izvršitelja je naročito da se stara o čuvanju ostavine, njome upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uopće da testament bude izvršen onako kako je zavještatelj htio (član 117.).
Izvršitelj je dužan položiti sudu račun o svom radu i ima pravo na nadoknadu troškova i nagradu na teret raspoloživog dijela, prema odluci suda (član 118.). Sud ga može opozvati po prijedlogu ili po službenoj dužnosti ako njegov rad nije u skladu s voljom zavještatelja ili sa zakonom (član 119.).
Čuvanje i registar
Zavještatelj može svoj testament sam čuvati ili ga povjeriti na čuvanje drugom fizičkom ili pravnom licu. Ako ga želi povjeriti sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hercegovine, ovi su ga dužni primiti na čuvanje, bez obzira ko je testament sastavio (član 71.).
Činjenica da je testament sastavljen, pohranjen, opozvan i proglašen evidentira se u Registru testamenata i drugih nasljednopravnih poslova, koji vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine. Podatke su dužni dostaviti sudovi, notari i diplomatsko-konzularna predstavništva (član 124. st. 1. do 3.).
Registar je javni upisnik, ali se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu staviti na raspolaganje nikome osim ostavitelju ili osobi koju je on posebno ovlastio notarski ovjerenom punomoći (stav 5.).
Činjenica da testament nije evidentiran u Registru niti bilo gdje pohranjen ne šteti njegovoj valjanosti (stav 7.).
Sud ili notar koji vodi ostavinski postupak dužan je odmah po pokretanju postupka pribaviti dokaz o činjenicama iz Registra (član 227. stav 2.).
Opoziv testamenta
Zavještatelj može uvijek opozvati testament u cjelini ili djelomično, izjavom datom u formi u kojoj se po zakonu može sačiniti testament, a pismeni testament može opozvati i uništenjem pismena (član 120.).
Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta. Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji, odredbe ranijeg ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnijeg. Ako je zavještatelj uništio kasniji testament, raniji ponovo dobija snagu, osim ako se dokaže da zavještatelj to nije htio (član 121.).
Raspolaganje zavještanom stvari. Svako kasnije raspolaganje zavještatelja stvari ili pravom koje je nekome zavještao ima za posljedicu opoziv zavještanja te stvari ili prava (član 122.).
Prestanak braka. Raspolaganja zavještatelja u korist svog bračnog partnera smatrat će se opozvanim ako je brak prestao na osnovu pravomoćne presude nakon što je testament sastavljen, osim ako je ostavitelj drukčije odredio (član 123.).
Ta odredba rješava situaciju koja se u praksi javlja redovno, kada nakon razvoda nije sačinjen novi testament.
Proglašenje testamenta
Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili proglašena umrlom, otvorit će testament bez povrede pečata, pročitati ga i o tome sastaviti zapisnik, bez obzira na to da li je testament po zakonu punovažan i da li ima više testamenata (član 193. st. 1. i 2.).
Otvaranje i čitanje obavlja se u prisustvu dva punoljetna građanina, a proglašenju mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge zainteresirane osobe i tražiti prijepis testamenta (stav 3. i 4.).
Proglašenje samo po sebi ne znači da je testament valjan. Ono je procesna radnja od koje počinju teći rokovi za osporavanje.
Nestali ili uništeni testament. Testament uništen slučajem ili radnjom druge osobe, izgubljen, sakriven ili zaturen proizvest će djelovanje punovažnog testamenta ako zainteresirana osoba dokaže da je testament postojao, da je uništen, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sačinjen u propisanoj formi, te dokaže sadržaj onog dijela na koji se poziva (član 81.).
Osporavanje testamenta
Zakon razlikuje dva osnova osporavanja i za svaki propisuje posebne rokove.
Ništavost zbog nesposobnosti i mana volje
Ništavan je testament ako je zavještatelj bio nesposoban za rasuđivanje, ako nije imao 15 godina, ili ako je bio natjeran prijetnjom ili prinudom da ga sastavi, odnosno ako se odlučio da ga sačini uslijed prevare ili zablude (član 63. stav 1.).
Prijetnja, prinuda ili prevara povlače ništavnost i kada potiču od treće osobe (stav 2.). Raspolaganja su ništavna i kada postoji zabluda o činjenicama koje su pobudile zavještatelja da učini ta raspolaganja (stav 3.).
Ako su samo neke odredbe unesene pod prijetnjom, prinudom, uslijed prevare ili u zabludi, ništavne su samo te odredbe (stav 4.).
Rokovi. Poništenje testamenta ili pojedinih odredaba iz tih razloga može tražiti samo osoba koja ima pravni interes, u roku od jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka ništavnosti, a najkasnije za deset godina od proglašenja testamenta. Rok od jedne godine ne može početi teći prije proglašenja testamenta. Prema nesavjesnoj osobi poništenje se može tražiti u roku od 20 godina od proglašenja (član 64.).
Ništavost zbog nedostatka forme
Poništenje testamenta zbog nedostatka forme može tražiti, poslije otvaranja naslijeđa, samo osoba koja ima pravni interes, u roku od jedne godine od kada je saznala za testament, a najduže za deset godina od proglašenja (član 65. stav 2.). I ovdje rok od jedne godine ne može početi teći prije proglašenja (stav 3.).
Najčešći razlozi u praksi
Nesposobnost za rasuđivanje. Traži se dokazivanje stanja u samom trenutku sastavljanja, uz pretpostavku sposobnosti koja djeluje u korist testamenta.
Nedostatak forme. Kod svojeručnog testamenta sporno je da li je pisan rukom zavještatelja, kod pismenog pred svjedocima da li su svjedoci bili istovremeno prisutni i sposobni biti svjedoci, a kod usmenog da li su postojale izuzetne prilike iz člana 77.
Nedopušteni svjedok ili sastavljač. Odredbe u korist osoba iz člana 73. ništave su nezavisno od ostatka testamenta.
Protek roka usmenog testamenta. Usmeni testament prestaje važiti 30 dana od prestanka izuzetnih prilika.
Prijetnja, prinuda, prevara i zabluda. Uključujući i zabludu o pobudama iz člana 63. stav 3.
Odnos prema nužnom dijelu
Osporavanje testamenta i zahtjev za nužni dio dva su različita puta koja se ne isključuju.
Ako je testament valjan, ali su njime povrijeđena prava nužnih nasljednika, raspolaganja se smanjuju u mjeri potrebnoj da se nužni dio namiri, a rok za taj zahtjev je tri godine od proglašenja testamenta (čl. 37. i 44.).
Ako je testament ništav, primjenjuje se zakonski red nasljeđivanja.
Ako su među strankama sporne činjenice o valjanosti ili sadržaju testamenta, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerovatnim (član 239. stav 2. tačka 1. i član 242.).
Često postavljana pitanja o testamentu
Pitanje: Ko može sačiniti testament? Odgovor: Svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 15 godina života. Testament je strogo lični akt i ne može ga sačiniti punomoćnik (član 62.).
Pitanje: Mora li testament biti ovjeren kod notara? Odgovor: Ne mora. Svojeručni testament je punovažan ako ga je zavještatelj napisao svojom rukom i potpisao (član 66.). Notarski testament je jedan od oblika, ne i jedini.
Pitanje: Mora li svojeručni testament imati datum? Odgovor: Za punovažnost nije nužno da je datum naznačen, ali je poželjno da bude (član 66. stav 2.).
Pitanje: Može li se testamentom raspolagati cijelom imovinom? Odgovor: Može, ali uz ograničenje nužnog dijela koji pripada nužnim nasljednicima (čl. 6. i 29.).
Pitanje: Vrijedi li testament sačinjen u inozemstvu? Odgovor: Vrijedi ako ispunjava uvjete propisane zakonom, a poseban oblik predstavlja međunarodni testament, punovažan u pogledu forme bez obzira na mjesto sastavljanja (čl. 74. i 82.).
Pitanje: Šta se dešava s testamentom nakon razvoda braka? Odgovor: Raspolaganja u korist bračnog partnera smatraju se opozvanim ako je brak prestao pravomoćnom presudom nakon sastavljanja testamenta, osim ako je ostavitelj drukčije odredio (član 123.).
Pitanje: Može li se testament opozvati? Odgovor: Može uvijek, u cjelini ili djelomično, izjavom u formi u kojoj se testament može sačiniti, a pismeni i uništenjem pismena (član 120.).
Pitanje: Koliki je rok za osporavanje testamenta? Odgovor: Jedna godina od saznanja za uzrok ništavnosti odnosno za testament, a najduže deset godina od proglašenja, odnosno 20 godina prema nesavjesnoj osobi (čl. 64. i 65.).
Pitanje: Ko može osporavati testament? Odgovor: Samo osoba koja ima pravni interes (čl. 64. stav 1. i 65. stav 2.).
Pitanje: Može li se saznati sadržaj tuđeg testamenta prije smrti? Odgovor: Ne može. Podaci iz Registra prije smrti ostavitelja ne mogu se staviti na raspolaganje nikome osim ostavitelju ili osobi koju je on posebno ovlastio (član 124. stav 5.).
Pravna pomoć u vezi s testamentom
Advokatska kancelarija Vejzović pruža pravnu pomoć pri sastavljanju testamenta i odabiru odgovarajućeg oblika, u postupcima proglašenja testamenta, u osporavanju testamenta zbog nesposobnosti za rasuđivanje, mana volje ili nedostatka forme, te u ostvarivanju prava nužnih nasljednika kada je testament valjan.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: nasljedno pravo
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.