Granica ostaviteljeve slobode raspolaganja
Ostavitelj može ugovorom o nasljeđivanju ili testamentom raspolagati svojom imovinom, ali samo na način i u granicama određenim zakonom (član 6. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, „Službene novine FBiH” broj 80/14 i 32/19, odluka Ustavnog suda).
Ta granica je nužni dio. Nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim ostavitelj ne može raspolagati, dok se ostatkom ostavine, koji se naziva raspoloživi dio, može raspolagati po volji (član 29. st. 1. i 3.).
Testament kojim je jedno dijete dobilo sve, a ostala ništa, nije zbog toga ništav. On proizvodi djelovanje, ali se raspolaganja smanjuju u mjeri potrebnoj da se namiri nužni dio, i to samo ako nužni nasljednik to zatraži u zakonskom roku.
Ni ugovorom o nasljeđivanju ne može se otkloniti primjena odredaba o nužnom nasljeđivanju (član 129. stav 2.).
Ko su nužni nasljednici
Zakon razlikuje dvije skupine.
Bezuvjetni nužni nasljednici su djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja i njegov bračni partner (član 28. stav 1.).
Uvjetni nužni nasljednici su ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji te njegova braća i sestre, ali samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (stav 2.).
Zajednički uvjet za obje skupine nalazi se u stavu 3.: navedene osobe su nužni nasljednici samo kada su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo.
Iz toga slijedi praktična posljedica koja se često previđa. Roditelj ostavitelja koji ima djecu neće biti nužni nasljednik, jer ga djeca kao nasljednici prvog nasljednog reda isključuju iz nasljeđivanja. Braća i sestre neće biti nužni nasljednici ako je ostavitelj ostavio potomke ili roditelje.
Nasljedno pravo između bračnih partnera prestaje razvodom ili poništenjem braka.
Kolika je visina nužnog dijela
Nužni dio nasljednika iz prve skupine iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih jednu trećinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja (član 29. stav 2.).
Nužni dio se, dakle, ne računa od cijele ostavine nego od zakonskog nasljednog dijela.
Primjer računanja. Ostavitelj je ostavio bračnog partnera i dvoje djece, a cjelokupnu imovinu je testamentom ostavio jednom djetetu. Po zakonu bi svako od njih troje naslijedilo po jednu trećinu. Nužni dio bračnog partnera i zaobiđenog djeteta iznosi polovinu od te trećine, dakle po jednu šestinu ostavine svakom. Raspoloživi dio kojim je ostavitelj mogao slobodno raspolagati iznosi u tom slučaju četiri šestine.
Pravo na nužni dio je nasljedno pravo. Nužnom nasljedniku pripada određeni dio svake stvari i prava koji sačinjavaju ostavinu, ali ostavitelj može odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu. Na zahtjev stranke i sud može tako odlučiti kada nađe da je to opravdano (član 30.).
Kako se izračunava vrijednost ostavine
Prema članu 31. stav 1., postupak je sljedeći:
Prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, računajući tu i sve čime je raspolagao ugovorom o nasljeđivanju i testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona prema nekom nasljedniku, osim onih koja su očigledno nenaplativa.
Zatim se odbijaju troškovi sahrane ostavitelja, iznos troškova popisa i procjene ostavine, te iznos dugova ostavitelja.
Na dobiveni ostatak dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavitelj učinio bilo kojem zakonskom nasljedniku, uključujući i poklone učinjene nasljednicima koji se odriču naslijeđa, te poklone za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju. Dodaju se i pokloni koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih poklona.
Ne uzimaju se u obzir pokloni učinjeni za postignuće općekorisnih svrha, kao ni oni koji se po samom zakonu ne uračunavaju u nasljedni dio (stav 2.).
Šta se smatra poklonom. Poklonom se smatra i odricanje od prava, oproštaj duga, ono što je ostavitelj za života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, radi osnivanja ili proširenja domaćinstva ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez naknade (član 32.).
Kako se poklon procjenjuje. Uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon učinjen (član 33.).
To pravilo ima veliki praktični domašaj. Zemljište poklonjeno prije dvadeset godina procjenjuje se po današnjoj vrijednosti, ali kao neizgrađeno, ako je u vrijeme poklona takvo bilo.
Šta se izdvaja iz ostavine
Dvije skupine imovine ne ulaze u osnovicu za izračunavanje nužnog dijela.
Doprinos u privređivanju. Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su živjeli u zajednici sa ostaviteljem i svojim radom, zaradom ili na drugi način mu pomagali u privređivanju imaju pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine. Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela (član 35.).
Predmeti domaćinstva. Nadživjelom bračnom partneru i potomcima koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu pripadaju predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba, ali ne ako su znatnije vrijednosti. Ni oni se ne uzimaju u obzir pri izračunavanju nužnog dijela (član 36.).
Kada je nužni dio povrijeđen
Nužni dio je povrijeđen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, testamentom i poklonom prelazi raspoloživi dio (član 37. stav 2.).
U tom slučaju raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti smanjit će se, a pokloni će se vratiti ukoliko je to potrebno da bi se namirio nužni dio (stav 1.).
Red smanjenja i vraćanja propisan je članom 38. Prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, pa ako nužni dio time ne bi bio namiren, vraćaju se pokloni.
Unutar testamenta raspolaganja se smanjuju u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i obim i bez obzira na to nalaze li se u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizlazi drugo (član 39. stav 1.).
Vraćanje poklona vrši se počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni učinjeni, a pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno (član 41.).
Položaj poklonoprimca. U pogledu poklonjene stvari koju je dužan vratiti, poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada je saznao za zahtjev za vraćanje poklona (član 42.).
Rok od tri godine
Ovo je odredba zbog koje se najveći broj zahtjeva gubi.
Prema članu 44., smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u roku od tri godine od proglašenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rješenje o proglašenju ostavitelja umrlim postalo pravomoćno.
Uz to, smanjenje raspolaganja i vraćanje poklona mogu tražiti samo nužni nasljednici (član 43. stav 1.), a to je pravo nasljedivo samo ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već podnio zahtjev za nužni dio (stav 2.).
Iz toga slijedi da nasljednici osobe koja je bila zaobiđena, a nije za života tražila svoj nužni dio, taj zahtjev ne mogu naknadno postaviti.
Isključenje i lišenje
Ostavitelj raspolaže s dvije mogućnosti kojima može djelovati na nužni dio.
Isključenje iz nasljedstva. Ostavitelj može isključiti nasljednika koji ima pravo na nužni dio ako se taj povredom zakonske ili moralne obaveze iz porodičnog odnosa teže ogriješio prema ostavitelju, ako je namjerno počinio teže krivično djelo prema njemu ili njegovom bračnom partneru, djetetu ili roditelju, ako je počinio neko od krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili čovječnosti, ili ako se odao neradu ili nepoštenu životu (član 45. stav 1.). Isključenje može biti potpuno ili djelomično (stav 2.).
Za punovažnost isključenja zakon traži da ostavitelj u testamentu ili ugovoru o nasljeđivanju na izričit način izrazi isključenje i navede razlog, te da razlog postoji u vrijeme sastavljanja tog akta. U slučaju spora dužnost dokazivanja da je isključenje opravdano leži na onome ko se na isključenje poziva (član 46.).
Isključenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je isključen, a prava ostalih određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja (član 47.).
Lišenje nužnog dijela u korist potomaka. Ako je potomak koji ima pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, ostavitelj ga može izričito lišiti nužnog dijela u korist njegovih potomaka. Lišenje ostaje punovažno samo ako u trenutku otvaranja naslijeđa lišeni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život (član 48. st. 1. i 2.).
Uračunavanje poklona
Svakom zakonskom nasljedniku uračunava se u nasljedni dio sve što je na bilo koji način dobio na poklon od ostavitelja, pri čemu se plodovi i druge koristi od poklonjene stvari do ostaviteljeve smrti ne uračunavaju (član 49. st. 1. i 2.).
Poklon se ne uračunava ako je ostavitelj tako izjavio u vrijeme poklona, kasnije, u testamentu ili u ugovoru o nasljeđivanju, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila njegova volja (stav 3.).
Ipak, nužnom nasljedniku se uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju pokloni koje je dobio (stav 4.), a isto vrijedi i za legate koji su mu namijenjeni (član 50. stav 2.).
Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i na njegovo obavezno školovanje ne uračunava se u nasljedni dio, dok o uračunavanju izdataka za daljnje školovanje odlučuje sud prema okolnostima (član 57.). Uobičajeni manji pokloni se ne uračunavaju (član 58.), a nasljedniku se uračunava i ono što je dugovao ostavitelju (član 60.).
Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uračunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika (član 61.).
Imovina koja izlazi izvan dosega nužnog dijela
Postoji jedan pravni posao kojim se imovina zakonito izuzima iz ostavine.
Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja izdržavanja (član 146. stav 6.).
Zbog toga se nužni dio ne može ostvarivati na imovini prenesenoj takvim ugovorom, sve dok on stoji. Osporavanje takvog ugovora vodi se po pravilima koja se odnose na njegovu valjanost i raskid, a ne po pravilima o nužnom dijelu.
Nasuprot tome, kod ustupanja i raspodjele imovine za života, ako se s ustupanjem nije saglasio neki od nasljednika, dijelovi imovine ustupljeni ostalima smatraju se poklonima i s njima se postupa kao s poklonima učinjenim nasljednicima (član 139. stav 1.). Pravo bračnog partnera na nužni dio kod ustupanja ostaje neokrnjeno (član 141. stav 2.).
Postupak i troškovi
Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu (član 239. stav 2. tačka 2.). Isto vrijedi i za sporne činjenice o opravdanosti isključenja nužnih nasljednika (tačka 3.).
Na parnicu se upućuje stranka čije pravo sud smatra manje vjerovatnim, uz rok koji ne može biti duži od 30 dana.
Prema Zakonu o sudskim taksama Tuzlanskog kantona, od plaćanja takse za raspravljanje zaostavštine i za uknjižbu vlasništva na naslijeđenim nekretninama oslobođeni su nasljednici prvog nasljednog reda (član 11. stav 1. tačka m).
Često postavljana pitanja o nužnom dijelu
Pitanje: Ko ima pravo na nužni dio? Odgovor: Djeca ostavitelja, usvojenici iz potpunog usvojenja i bračni partner. Ostali potomci, roditelji te braća i sestre samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život, i to samo kada su po zakonskom redu pozvani na nasljedstvo (član 28.).
Pitanje: Kolika je visina nužnog dijela? Odgovor: Jedna polovina za djecu, usvojenike iz potpunog usvojenja i bračnog partnera, a jedna trećina za ostale, i to od onog dijela koji bi im pripao po zakonskom redu nasljeđivanja (član 29. stav 2.).
Pitanje: Da li je testament kojim sam zaobiđen ništav? Odgovor: Nije. Raspolaganja se smanjuju u mjeri potrebnoj da se namiri nužni dio, i to na zahtjev nužnog nasljednika (član 37.).
Pitanje: Uzimaju li se u obzir pokloni koje je ostavitelj dao za života? Odgovor: Uzimaju. Vrijednosti ostavine dodaju se svi pokloni učinjeni zakonskim nasljednicima, te pokloni učinjeni drugim osobama u posljednjoj godini ostaviteljevog života (član 31. stav 1. tačka 3.).
Pitanje: Po kojoj vrijednosti se poklon procjenjuje? Odgovor: Prema vrijednosti u trenutku ostaviteljeve smrti, ali prema stanju stvari u vrijeme kada je poklon učinjen (član 33.).
Pitanje: Kojim redom se namiruje nužni dio? Odgovor: Prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim ugovorom o nasljeđivanju, a tek potom se vraćaju pokloni, i to počev od posljednjeg unazad (čl. 38. i 41.).
Pitanje: Koliki je rok za podnošenje zahtjeva? Odgovor: Tri godine od proglašenja testamenta za smanjenje raspolaganja testamentom, odnosno tri godine od ostaviteljeve smrti za raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju i za vraćanje poklona (član 44.).
Pitanje: Mogu li nasljednici zaobiđene osobe naknadno tražiti njen nužni dio? Odgovor: Mogu samo ako je ta osoba prije svoje smrti već podnijela zahtjev za nužni dio (član 43. stav 2.).
Pitanje: Može li ostavitelj nekoga isključiti iz nasljedstva? Odgovor: Može, iz zakonom određenih razloga, izričito i uz navođenje razloga u testamentu ili ugovoru o nasljeđivanju. Teret dokazivanja opravdanosti isključenja snosi onaj ko se na isključenje poziva (čl. 45. i 46.).
Pitanje: Može li se nužni dio ostvariti na imovini prenesenoj ugovorom o doživotnom izdržavanju? Odgovor: Ne može, jer imovina koja je predmet valjanog ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u ostavinsku masu (član 146. stav 6.).
Pravna pomoć u predmetima nužnog dijela
Advokatska kancelarija Vejzović pruža pravnu pomoć nužnim nasljednicima u ostvarivanju prava na nužni dio, uključujući isticanje zahtjeva u ostavinskom postupku, utvrđivanje osnovice za izračunavanje nužnog dijela, zahtjeve za smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona, te zastupanje u parnicama na koje su stranke upućene.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Regionalne advokatske komore Tuzla i Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: nasljedno pravo
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.