Kada nastaje radni spor
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati ostvarivanje tog prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim organima (član 113. Zakona o radu Federacije BiH, „Službene novine Federacije BiH” broj 26/16, 89/18, 23/20 odluka Ustavnog suda, 49/21, 44/22 i 39/24).
Radni spor u pravilu nastaje zbog otkaza ugovora o radu, neisplaćenih plaća i drugih novčanih potraživanja, otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, diskriminacije i uznemiravanja, nepriznavanja prava na godišnji odmor ili otpremninu, te zbog nepravilnog utvrđivanja statusa radnog odnosa.
Ovaj tekst obrađuje put od povrede prava do pravomoćne presude, s naglaskom na rokove, jer se u radnim sporovima najveći broj predmeta gubi prije nego što dođe pred sud.
Prvi korak: zahtjev poslodavcu
Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno pravo može u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava (član 114. stav 1.).
Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, ili od postizanja dogovora o mirnom rješavanju spora, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 90 dana podnijeti tužbu pred nadležnim sudom (stav 2.).
Zaštitu povrijeđenog prava pred sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio taj zahtjev, osim u slučaju zahtjeva za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa (stav 3.).
Iz toga proizlaze dva praktična pravila. Prvo, tužba podnesena bez prethodnog zahtjeva bit će odbačena, bez obzira na osnovanost. Drugo, zahtjev treba podnijeti u pisanoj formi i uz dokaz o predaji, jer se u sporu upravo taj dokaz najčešće traži.
Izuzetak od obaveze prethodnog zahtjeva odnosi se na novčana potraživanja. Radnik koji traži isključivo isplatu neisplaćenih plaća ili naknadu štete može tužbu podnijeti neposredno.
Pregled rokova
| Radnja | Rok | Osnov |
|---|---|---|
| Zahtjev poslodavcu za ostvarivanje povrijeđenog prava | 30 dana od dostavljanja odluke ili saznanja | čl. 114. st. 1. ZOR |
| Rok poslodavcu da udovolji zahtjevu | 30 dana | čl. 114. st. 2. ZOR |
| Tužba nadležnom sudu | daljih 90 dana | čl. 114. st. 2. ZOR |
| Zahtjev za zaštitu u slučaju diskriminacije | 15 dana od saznanja | čl. 12. st. 1. ZOR |
| Tužba zbog diskriminacije | daljih 30 dana | čl. 12. st. 2. ZOR |
| Trajanje postupka mirnog rješavanja spora | najviše 60 dana | čl. 116. st. 2. ZOR |
| Zastara novčanih potraživanja iz radnog odnosa | 3 godine od nastanka obaveze | čl. 115. ZOR |
| Rok za izvršenje činidbe naložene presudom | 15 dana | čl. 421. ZPP |
| Žalba na presudu ili rješenje iz radnog odnosa | 15 dana | čl. 422. ZPP |
Rokovi iz člana 114. su prekluzivni. Njihov protek gasi pravo na sudsku zaštitu odluke, dok novčana potraživanja i dalje mogu biti utuživa u okviru trogodišnje zastare.
Mirno rješavanje spora
Prije podnošenja tužbe radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rješavanju spora na način i pod uvjetima predviđenim zakonom (član 116. stav 1.).
Ako se taj postupak ne okonča u razumnom roku, koji ne može biti duži od 60 dana, ili se okonča neuspješno, radnik ima pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu u rokovima iz člana 114. koji teku od dana okončanja postupka mirenja (stav 2.).
Ta odredba je važna jer mirenje ne troši rokove za tužbu. Rokovi počinju teći iznova od okončanja mirenja, pa pokušaj sporazuma ne izlaže radnika riziku da izgubi pravo na spor.
Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova uređeno je posebnim propisom. Odredbe čl. 150. do 155. Zakona o radu prestale su važiti stupanjem na snagu Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH, 1. jula 2021. godine.
Nadležnost suda
Stvarna nadležnost. U sporovima iz radnog odnosa u prvom stepenu postupa općinski sud (čl. 1. i 13. Zakona o parničnom postupku FBiH).
Mjesna nadležnost. Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlenik, nadležan je, pored suda opće mjesne nadležnosti za tuženog, i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na čijem bi se području rad morao obavljati, te sud na čijem je području zasnovan radni odnos (član 40. ZPP).
Opće mjesno nadležan je sud na čijem se području nalazi sjedište poslodavca kao pravne osobe (član 30. stav 2. ZPP).
Radnik, dakle, ima izbor između više sudova. To je od praktičnog značaja kada je sjedište poslodavca u drugom kantonu, a rad se obavljao u mjestu prebivališta radnika.
Sporovi iz radnog odnosa ne smatraju se sporovima male vrijednosti, bez obzira na vrijednost spora (član 430. ZPP).
Hitnost postupka
U parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova (član 420. ZPP).
Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje neke činidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvršenje (član 421. ZPP), umjesto uobičajenih 30 dana.
Rok za podnošenje žalbe na presudu odnosno rješenje iz radnih odnosa je 15 dana (član 422. ZPP), a ne 30 kao u redovnom postupku.
Skraćeni žalbeni rok u praksi je čest izvor propuštanja, jer se pretpostavlja da važi opći rok od 30 dana.
Sadržaj tužbe
Tužba mora sadržavati osnovu za nadležnost suda, određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja, činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, naznaku vrijednosti spora, pravni osnov tužbenog zahtjeva i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (član 53. stav 2. ZPP).
Uz tužbu se u radnim sporovima po pravilu prilažu ugovor o radu i njegove izmjene, odluka o otkazu ili druga osporavana odluka, zahtjev poslodavcu s dokazom o predaji, dokumentacija o zaradi, te dokazi o činjenicama na kojima se zasniva zahtjev.
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno, sud će ga vratiti radi ispravke ili dopune, uz rok koji ne može biti duži od osam dana (član 336. ZPP).
Teret dokazivanja
U radnim sporovima teret dokazivanja u dva slučaja prelazi na poslodavca, što bitno mijenja položaj stranaka.
Kod otkaza. U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz (član 102. ZOR).
Kod diskriminacije. Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da diskriminacije nije bilo, odnosno da postojeća razlika ima svoje objektivno opravdanje (član 12. stav 3. ZOR).
U ostalim slučajevima primjenjuje se opće pravilo prema kojem je svaka stranka dužna dokazati činjenice na kojima zasniva svoj zahtjev (član 123. ZPP).
Privremena mjera vraćanja na rad
Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora (član 106. stav 4. ZOR).
Prijedlog se podnosi uz tužbu ili tokom postupka, a odlučuje sud koji postupa po tužbenom zahtjevu (član 268. stav 1. ZPP). Mjera se može odrediti ako predlagač učini vjerovatnim postojanje potraživanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takve mjere ostvarenje bilo spriječeno ili znatno otežano (član 269. stav 1. ZPP).
Rješenje o određivanju mjere osiguranja ima učinak rješenja o izvršenju (član 279. stav 3. ZPP), a žalba protiv njega podnosi se u roku od osam dana i ne odlaže izvršenje (član 282. ZPP).
S obzirom na to da radni sporovi traju, ovaj prijedlog vrijedi razmotriti odmah pri podnošenju tužbe, jer bez njega radnik cijelo vrijeme trajanja spora ostaje bez primanja.
Tok postupka
Nakon prijema tužbe sud je dostavlja tuženom na obavezni odgovor u roku od 30 dana, a tuženi je dužan odgovor dostaviti najkasnije u roku od 30 dana (čl. 69. i 70. ZPP).
Ako tuženi ne dostavi pisani odgovor u zakonskom roku, a tužilac je u tužbi predložio donošenje presude zbog propuštanja, sud će donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev, osim ako je zahtjev očigledno neosnovan (član 182. ZPP).
Nakon prijema odgovora sud zakazuje pripremno ročište, koje se u pravilu održava najkasnije u roku od 30 dana. Stranke su dužne najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti, te donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz (čl. 75. i 77. ZPP).
Ta odredba je za radne sporove posebno važna. Dokazi koji se ne predlože na pripremnom ročištu kasnije se mogu iznositi samo ako stranka učini vjerovatnim da ih bez svoje krivice nije mogla iznijeti ranije (član 102. stav 2. ZPP).
Glavna rasprava se u pravilu održava najkasnije u roku od 30 dana od pripremnog ročišta (član 94. stav 2. ZPP).
Izvršenje presude
Presuda kojom je poslodavac obavezan na isplatu ili na drugu činidbu izvršna je isprava.
Kod novčanih potraživanja iz radnog odnosa postoji i brži put. Obračun plaće koju je poslodavac bio dužan isplatiti, a nije je isplatio ili je nije isplatio u cijelosti, smatra se izvršnom ispravom (član 80. stav 2. ZOR). Poslodavac je dužan takav obračun uručiti radniku do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata (stav 1.).
To znači da radnik koji posjeduje takav obračun može pokrenuti izvršni postupak bez prethodne parnice.
Plaća ili naknada plaće radnika može se prisilno obustaviti samo u skladu s propisom kojim se uređuje izvršni postupak (član 83. ZOR), a poslodavac ne može bez izvršne sudske odluke ili saglasnosti radnika svoje potraživanje naplatiti uskraćivanjem isplate plaće (član 82. ZOR).
Inspekcijski nadzor
Nadzor nad primjenom Zakona o radu obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor rada (član 159.).
Radnik, sindikat, poslodavac i vijeće zaposlenika mogu podnijeti zahtjev inspektoru rada za provođenje inspekcijskog nadzora (član 162. stav 2.).
Inspekcijski postupak je zaseban put i ne zamjenjuje sudsku zaštitu. Ono što je za radnika bitno jeste da podnošenje zahtjeva inspektoru ne prekida niti zaustavlja rokove iz člana 114. Radnik koji čeka ishod inspekcijskog nadzora umjesto da podnese zahtjev poslodavcu i tužbu izlaže se riziku da izgubi pravo na spor.
Prekršajne kazne za poslodavca kreću se od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM (član 171. stav 1.).
Često postavljana pitanja
Pitanje: Da li mogu tužiti poslodavca odmah, bez obraćanja njemu? Odgovor: Kod osporavanja odluke ne možete. Sudsku zaštitu ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije podnio zahtjev poslodavcu, osim kod naknade štete i drugih novčanih potraživanja (član 114. stav 3. ZOR).
Pitanje: Koliki je rok za tužbu? Odgovor: Devedeset dana, koji teku nakon isteka roka od 30 dana u kojem je poslodavac bio dužan udovoljiti zahtjevu (član 114. stav 2. ZOR).
Pitanje: Kojem sudu se podnosi tužba? Odgovor: Općinskom sudu, i to po izboru sudu sjedišta poslodavca, sudu mjesta gdje se rad obavlja ili se obavljao, ili sudu mjesta gdje je radni odnos zasnovan (čl. 30. i 40. ZPP).
Pitanje: Koliki je rok za žalbu? Odgovor: Petnaest dana, a ne 30 kao u redovnom postupku (član 422. ZPP).
Pitanje: Da li zaustavlja mirenje rokove za tužbu? Odgovor: Ne zaustavlja ih, nego rokovi iz člana 114. teku od dana okončanja postupka mirenja (član 116. stav 2. ZOR).
Pitanje: Ko dokazuje da je otkaz bio opravdan? Odgovor: Poslodavac (član 102. ZOR). Kod diskriminacije teret dokazivanja također prelazi na poslodavca ako radnik iznese činjenice koje opravdavaju sumnju (član 12. stav 3. ZOR).
Pitanje: Da li mogu ostati bez primanja dok spor traje? Odgovor: Možete tražiti privremenu mjeru vraćanja na rad do okončanja spora (član 106. stav 4. ZOR).
Pitanje: Da li moram platiti troškove ako izgubim? Odgovor: Stranka koja izgubi parnicu dužna je nadoknaditi troškove protivnoj stranci. Sud može osloboditi plaćanja troškova stranku koja ih prema imovnom stanju ne može podmiriti (čl. 386. i 400. ZPP).
Pitanje: Koliko traje radni spor? Odgovor: Zakon nalaže hitnost i propisuje skraćene rokove, ali stvarno trajanje zavisi od suda i složenosti dokazivanja. Zbog toga se privremena mjera razmatra odmah.
Pitanje: Imam obračun plaće koju mi poslodavac nije isplatio. Da li moram tužiti? Odgovor: Ne nužno. Obračun plaće koju poslodavac nije isplatio smatra se izvršnom ispravom, pa se može pokrenuti izvršni postupak (član 80. stav 2. ZOR).
Pitanje: Da li pomaže prijava inspekciji rada? Odgovor: Inspekcijski nadzor je zaseban put i ne zamjenjuje sudsku zaštitu. Podnošenje zahtjeva inspektoru ne prekida rokove iz člana 114.
Pravna pomoć u radnim sporovima
Advokatska kancelarija Vejzović zastupa radnike i poslodavce u sporovima iz radnog odnosa, uključujući sastavljanje zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava, prijedloge za određivanje privremene mjere vraćanja na rad, vođenje parnica pred općinskim i kantonalnim sudovima, te izvršne postupke radi naplate dosuđenih potraživanja.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: radno pravo, parnični postupak
Sadržaj ove stranice je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet u konkretnom predmetu.