Pojam i pravni osnov
Sporazumni razvod braka je način prestanka braka u kojem se postupak pokreće zajedničkim zahtjevom bračnih partnera, umjesto tužbom jednog od njih.
Razvod braka može se zahtijevati tužbom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka (član 42. Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, „Službene novine Federacije BiH” broj 35/05, 41/05, 31/14 i 32/19, odluka Ustavnog suda). Osnov za razvod u oba slučaja je isti: bračni partner može tražiti razvod braka ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni (član 41.).
Kod sporazumnog razvoda bračni partneri su o svemu bitnom već postigli saglasnost.
Brak prestaje kada presuda suda o razvodu postane pravomoćna (član 32. stav 3.).
Uvjeti za sporazumni razvod
Član 44. stav 1. propisuje dva kumulativna uvjeta. Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka:
a) ako je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci;
b) ako postoji sporazum bračnih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o ostvarivanju roditeljskog staranja, izdržavanju djeteta, uvjetima i načinu održavanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje, te o izdržavanju bračnog partnera.
Sud će odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tiče djeteta nije u djetetovom interesu (član 44. stav 2.).
Iz navedenog proizlazi da sporazum nije neformalni dogovor bračnih partnera, nego akt koji nastaje u zakonom uređenom postupku posredovanja i koji podliježe ocjeni suda u dijelu koji se odnosi na dijete.
Obavezno posredovanje
Ovo je faza koju bračni partneri najčešće ne očekuju i u kojoj postupak najčešće zastane.
Ko je dužan podnijeti zahtjev. Prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, kao i za vrijeme trudnoće žene, dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizičkom ili pravnom licu ovlaštenom za posredovanje (član 45. stav 1.). Zahtjev mogu podnijeti i bračni partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje (stav 3.).
Kada obaveza ne postoji. Bračni partner nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog partnera nepoznato najmanje šest mjeseci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna sposobnost (član 45. stav 4.).
Gdje se podnosi. Zahtjev se podnosi ovlaštenoj osobi na čijem području podnosilac ima prebivalište odnosno boravište, ili na čijem su području bračni partneri imali posljednje zajedničko prebivalište. Izuzetno, zahtjev se može podnijeti i izvan mjesta prebivališta (član 46.).
Rokovi. Ovlaštena osoba dužna je u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba bračna partnera da osobno pristupe (član 47. stav 1.). Postupak posredovanja mora se okončati u roku od dva mjeseca, a u naročito opravdanim slučajevima taj rok može se produljiti za jedan mjesec (član 51. st. 2. i 3.).
Punomoćnici ne mogu učestvovati. Punomoćnici ne mogu zastupati bračne partnere, niti mogu prisustvovati u postupku posredovanja (član 47. stav 2.). Advokat, dakle, u toj fazi ne može biti prisutan, što ne umanjuje značaj prethodne pripreme sadržaja sporazuma.
Sadržaj postupka. Ovlaštena osoba nastojat će ukloniti uzroke koji su doveli do poremećaja bračnih odnosa i izmiriti bračne partnere, te ih upoznati sa posljedicama razvoda, posebno onima koje se odnose na djecu (član 48.).
Ako se bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba nastojat će da se sporazumiju o tome sa kim će živjeti njihovo maloljetno dijete, o osobnim odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti, o izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja. Ako sporazum ne postignu ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva odlučit će o tim pitanjima, a ta odluka važi do pravomoćnosti odluke o razvodu braka (član 50.).
Posljedice propuštanja
Dvije odredbe imaju izraženo praktično dejstvo i njihovo poznavanje sprečava odbacivanje podneska.
Ako se oba bračna partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv i ne opravdaju izostanak, postupak posredovanja se obustavlja. Ako nakon takve obustave bude podnesena tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka, sud će taj podnesak odbaciti (član 49. st. 1. i 3.). Izuzetak postoji u slučaju izostanka bračnog partnera koji se nasilnički ponaša prema drugom bračnom partneru (stav 2.).
Ako se tužba ili zahtjev za sporazumni razvod braka podnese prije okončanja postupka posredovanja, sud će taj podnesak odbaciti (član 52.).
Postupak posredovanja, prema tome, nije formalnost koja se može preskočiti niti voditi paralelno sa sudskim postupkom. On je procesna pretpostavka za podnošenje zahtjeva.
Postupak pred sudom i rokovi
Bračni spor je spor o utvrđivanju postojanja ili nepostojanja braka, o poništenju i razvodu braka (član 272. stav 1.). Radnje u tim postupcima poduzimaju se hitno (član 273. stav 1.).
Zakon propisuje tri roka koja određuju trajanje postupka:
- ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 15 dana od dana prijema tužbe ili zahtjeva u sudu (član 273. stav 2.);
- prvostepeni sud dužan je donijeti presudu i izraditi pisani otpravak najkasnije u roku od 15 dana od dana zaključenja glavne rasprave (stav 3.);
- o žalbi drugostepeni sud dužan je odlučiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe (stav 4.).
U prvom stepenu postupa sudija pojedinac specijaliziran za ovu vrstu sporova, a u drugostepenom postupku vijeće od trojice sudija od kojih je jedan specijalizovan (član 275.).
Iz navedenog proizlazi da sudska faza sporazumnog razvoda, kada nema spornih pitanja, po zakonskim rokovima traje kratko. Ukupno trajanje postupka u praksi u najvećoj mjeri određuje faza posredovanja, za koju zakon predviđa do dva, izuzetno do tri mjeseca.
Pitanja koja se uređuju uz razvod
Izdržavanje bračnog partnera. Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje srazmjerno mogućnostima drugog bračnog partnera (član 224.).
Zahtjev za izdržavanje bračni partner može postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka, a sud je dužan upoznati bračnog partnera s tim pravom (član 225. st. 1. i 2.). Izuzetno, bivši bračni partner može tužbom tražiti izdržavanje u roku od jedne godine od prestanka braka, ako su uvjeti postojali u vrijeme zaključenja glavne rasprave i bez prestanka trajali (stav 3.).
Pravo na izdržavanje prestaje ako izdržavani bračni partner sklopi novi brak, zasnuje vanbračnu zajednicu, postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od uvjeta iz člana 224. (član 229.).
Podjela bračne stečevine. Podjela se vrši ugovorom bračnih partnera, a ako ga ne zaključe, podjelu izvršit će sud na zahtjev bračnih partnera ili povjerioca bračnog partnera, kako tokom tako i nakon prestanka braka (član 255.). Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili (član 252. stav 1.).
Podjela bračne stečevine nije uvjet za sporazumni razvod i može se provesti i naknadno.
Prezime. U slučaju razvoda braka svaki od bračnih partnera može zadržati prezime koje je imao u vrijeme prestanka braka (član 33. stav 1.).
Kada sporazumni razvod nije moguć
Sporazumni razvod pretpostavlja saglasnost o svim pitanjima iz člana 44. stav 1. tačka b). Ako saglasnost izostane u bilo kojem od njih, postupak se vodi po tužbi.
Praktično, do prelaska na tužbu najčešće dolazi kada bračni partneri ne postignu sporazum o tome sa kojim roditeljem će dijete živjeti, o visini izdržavanja djeteta, ili o načinu održavanja kontakata. U tim slučajevima odluku o tome sa kojim roditeljem će dijete živjeti donosi sud, uvažavajući sporazum roditelja ako je u najboljem interesu djeteta, a ako sporazum nije postignut, uputit će ih osobi ovlaštenoj za posredovanje (član 142. st. 2. i 7.).
Zahtjev za sporazumni razvod bit će odbijen i kada sporazum postoji, ali dio koji se tiče djeteta nije u djetetovom interesu (član 44. stav 2.).
Često postavljana pitanja o sporazumnom razvodu braka
Pitanje: Koji su uvjeti za sporazumni razvod braka? Odgovor: Potrebno je da je od sklapanja braka proteklo najmanje šest mjeseci i da postoji sporazum bračnih partnera sklopljen u postupku posredovanja o roditeljskom staranju, izdržavanju djeteta, održavanju kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim neće živjeti i o izdržavanju bračnog partnera (član 44. stav 1.).
Pitanje: Da li je posredovanje obavezno i za bračne partnere bez djece? Odgovor: Obaveza podnošenja zahtjeva propisana je za bračne partnere koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje, kao i za vrijeme trudnoće žene. Bračni partneri koji nemaju takvu djecu zahtjev mogu podnijeti (član 45. st. 1. i 3.).
Pitanje: Može li advokat prisustvovati posredovanju? Odgovor: Ne može. Punomoćnici ne mogu zastupati bračne partnere niti prisustvovati u postupku posredovanja (član 47. stav 2.).
Pitanje: Šta se dešava ako se bračni partneri ne odazovu pozivu na posredovanje? Odgovor: Postupak se obustavlja, a ako nakon toga bude podnesena tužba ili zahtjev za sporazumni razvod, sud će taj podnesak odbaciti (član 49. st. 1. i 3.).
Pitanje: Može li se zahtjev podnijeti prije okončanja posredovanja? Odgovor: Ne može. Takav podnesak sud će odbaciti (član 52.).
Pitanje: Koliko traje postupak posredovanja? Odgovor: Ovlaštena osoba dužna ga je okončati u roku od dva mjeseca, uz mogućnost produljenja za jedan mjesec u naročito opravdanim slučajevima (član 51. st. 2. i 3.).
Pitanje: Koji su zakonski rokovi u sudskom postupku? Odgovor: Ročište za glavnu raspravu održava se u roku od 15 dana od prijema zahtjeva, presuda se donosi i izrađuje u roku od 15 dana od zaključenja glavne rasprave, a drugostepeni sud o žalbi odlučuje u roku od 15 dana (član 273.).
Pitanje: Kada brak prestaje? Odgovor: Kada presuda o razvodu braka postane pravomoćna (član 32. stav 3.).
Pitanje: Mora li se imovina podijeliti prije razvoda? Odgovor: Ne mora. Podjela bračne stečevine vrši se ugovorom bračnih partnera, a ako ga ne zaključe, sud je može izvršiti kako tokom tako i nakon prestanka braka (član 255.).
Pitanje: Može li se zadržati prezime iz braka? Odgovor: Svaki bračni partner može zadržati prezime koje je imao u vrijeme prestanka braka (član 33. stav 1.).
Pravna pomoć u brakorazvodnim postupcima
Advokatska kancelarija Vejzović pruža pravnu pomoć u postupcima razvoda braka, uključujući pripremu sadržaja sporazuma koji se sklapa u postupku posredovanja, sastavljanje zahtjeva za sporazumni razvod braka, zastupanje u sudskom postupku, te postupke podjele bračne stečevine i određivanja izdržavanja.
Kontakt: 061 641 424 | [email protected] Mehmedalije Maka Dizdara, PZC Stupine B11, Tuzla
Autor: Kemal Vejzović, advokat, član Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravna oblast: porodično pravo